Budući da je ‘uravnoteženi portfelj održivih poslova‘ mantra koja je u srži Adrisove strategije rasta i razvoja te s obzirom na učestalost kojom je Adris grupa uvodila nove djelatnosti u svoje poslovanje u razdoblju između 2000. i 2015. godine, dosta se dugo i čekalo da društvo iz Rovinja ponovno uđe u nešto sasvim novo. Osam i pol godina otkako se Adris otarasio duhanskog biznisa kompanija koja je organizirana u tri osnovne strateške poslovne jedinice (turizam, prehrambena industrija i osiguranje) objavila je da joj četvrti strateški pravac postaje – energetika.
Prije dva mjeseca Adris grupa potpisala je ugovor s grupacijom ENCRO o zajedničkom ulaganju u obnovljive izvore energije. Svaka od njih raspolagat će s pedeset posto udjela u četiri projektna društva koja razvijaju šest projekata proizvodnje električne energije: jednu vjetroelektranu i pet sunčanih elektrana, ukupne priključne snage 122,3 MW, odnosno 141,8 MW instalirane snage. Prva proizvodnja iz sunčanih elektrana očekuje se potkraj 2024. godine, a iz vjetroelektrane početkom 2025. godine.
– Osim daljnje diverzifikacije Adrisovih ulaganja, tim poslom osigurali smo samodostatnost i dugoročno zadovoljenje vlastitih potreba za energijom gotovo u potpunosti. Sami ćemo proizvoditi energiju iz održivih izvora dostatnu za opskrbu cijelog sustava. U doba izrazitih geopolitičkih nestabilnosti i posljedično neizvjesnosti opskrbe i cijena energenata time Adris grupa povećava otpornost na vanjske šokove i jača održivost poslovnog sustava u cjelini. Pitanje redovite opskrbe energijom po stabilnim i predvidljivim cijenama danas nije samo pitanje profitabilnosti posla, već i strateško pitanje za Grupu. Ne manje važno, a u kontekstu globalnih kretanja vezanih uz ESG, tim ulaganjem Adris se svrstava u red lidera zelene tranzicije u regiji – obrazložio je Marko Remenar, jedini član Uprave Adris grupe.
Strategija ulaganja zarađenog novca u više potpuno različitih djelatnosti i kanala dosad je, koliko je poznato, omanula samo jednom, onda kada je Adris grupa posudila Agrokoru milijardu kuna. Zbog tog je duga zamalo došla u pitanje nagodba Agrokorovih vjerovnika, budući da Adris, kao Agrokorov najveći nefinancijski vjerovnik, nije pristajao na uvjete nagodbe i pokrenuo je pravne postupke za zaštitu svog potraživanja. Epilog slučaja bio je to da je Adris svoja potraživanja (ne zna se u kolikom postotku) pretvorio u vlasničke udjele u Fortenova Group TopCo-u, krovnom vlasniku Fortenove, te se našao na listi deset najvećih udjelničara.
No diverzifikacija se u punoj svojoj snazi pokazala odličnom strategijom u 2020. godini, kada je zbog koronakrize turizam pao na koljena, a sve turističke kompanije, pa tako i Maistra, godinu završile u debelom minusu. Iako je Maistra te godine ‘natukla‘ gotovo 15 milijuna eura gubitka, Adris grupa je godinu završila u plusu, doduše manjem od onoga na što je godinama navikla, ali plusu.
Adris grupa je 2022. godinu imala konsolidirani prihod veći od 860 milijuna eura (14 posto više nego godinu ranije), što je čini petom po redu među najvećim hrvatskim kompanijama. Ostvarena neto dobit lani joj je iznosila oko 73 milijuna eura, odnosno 37 posto više nego u 2021. godini. Prema financijskim pokazateljima za prvih devet mjeseci 2023., ova će godina završiti još uspješnije. Već do kraja rujna, naime, Adris je ostvario ukupan prihod od 815 milijuna eura, a neto dobit od 103 milijuna.
I još se jednom dobitnom kombinacijom pokazala diverzifikacija na različite biznise. Ove godine, naime, rastom prihoda i dobiti prednjači turistički segment, koji je u prvih devet mjeseci prihod povećao 18 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a neto dobit 22 posto. S druge pak strane, štete od ljetnog nevremena na području Zagreba i njegove okolice te istočne Hrvatske znatno su utjecale na dobit Croatia osiguranja u trećem kvartalu, pa je devetomjesečna dobit osiguravatelja 27 posto manja nego u prvih devet prošlogodišnjih mjeseci, unatoč rastu prihoda od prodaje osiguranja za 11 posto.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.