Neće biti jednostavno niti lako – poruka je vodećih ljudi turističkog sektora koji su se danas okupili na 24. Kongresu hotelijera u zagrebačkom Hilton Garden Innu, kojeg je organizirala Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), predviđajući kretanja na turističkom tržištu za iduću godinu.
Unatoč tome što se turistički sektor s pravom hvali odličnim rezultatima u ovoj godini, pod teretom povećanih troškova i neriješenih zakonodavnih repova iz prošlosti, jasno je da će iduća godina za sektor biti iznimno izazovna.
Ako se gledaju fizički pokazatelji, uspjeli smo po broju dolazaka i noćenja ostvariti preko 90 posto rezultata iz 2019. (91,5 posto u dolascima i 96 posto u noćenjima) međutim troškovi hotelijera rasli su ove godine dvostruko brže od prihoda pa je energetska kriza ‘pojela‘ sav njihov profit. Uz to, rezultati se nisu svugdje ostvarivali jednako. Dok su, primjerice Istra i Slavonija za koji postotak premašili 2019., Dubrovnik i Zagreb, najveći ‘ovisnici‘ o avioprijevozu, još ne uspijevaju vratiti rezultate iz 2019.
A uz problem radne snage i izazova koji proizlaze iz novog Zakona o radu, zbog kojeg će hotelijeri najvjerojatnije morati zapošljavati više sezonskih radnika u stalni radni odnos (što povećava troškove), još uvijek neriješeno pitanje cijene plina i sl., sektoru nad glavom visi jedan ozbiljan problem: što ako Vlada, kako je najavljeno, u obračunavanju ektraprofita u prosjek bude računala dvije pandemijske godine? Pogotovo 2020.-u,u kojoj je turistički je sektor bio na koljenima i gomilao gubitke koje će eventualno nadoknaditi tek u idućoj godini. Napokon dobrim rezultatima sada prijeti državni harač jer nije teško imati 20 posto veću dobit od nikakve.
- Još uvijek se oporavljamo od krize, a porez na ekstraprofit sigurno će nam otežati budućnost i ograničiti investicijski ciklus jer ćemo dio tih sredstava morati dati državi – istaknuo je na panelu Tomislav Popović, predsjednik Uprave rovinjske Maistre koja u svom portfelju ima smještajne kapacitete u Istri, Dubrovniku i Zagrebu.
Porez na ektraprofit zahvatio bi 10 najvećih hotelskih kompanija u Hrvatskoj, ujedno i najvećih investitora. Tako bi upravo hotelijeri mogli ispasti najveće ‘žrtve‘ poreza na ekstraprofit.
Prema poslovnim pokazateljima turističkih kompanija na Zagrebačkoj burzi, ostvarena dobit prošle i ove godine pokriva tek 80 posto ostvarenog gubitka iz 2020. godine.
S druge strane, dio povećanih troškova hotelijeri bi mogli pokriti ranijim zatvaranjem i/ili kasnijim otvaranjem objekata u idućoj godini, međutim malo koja kompanija si želi priuštiti takav reputacijski rizik. – Cijelu godinu ostavit ćemo otvoren jedan objekt na Krku i jedan manji hotel na Korčuli i njihov gubitak smo odlučili podvesti pod marketinški trošak – izjavila je na panelu Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Aminess hotela. Osvrnula se i na opciju povećanje cijena, ističući da je to nemoguće, pogotovo u predsezoni, jer tržište to neće prihvatiti.
Hrvatska zaostaje u investicijama
No, kako se na koncu ustanovilo, turistički sektor već povijesno pokazuje svoju žilavost i unatoč mnogim razlozima za zabrinutost, ipak prevladava optimizam.
Njemu je doprinio i Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice svojim podacima te najavio rast turističkog prometa u 2023. godini za 5,2 posto, na 110,3 milijuna noćenja, što bi na koncu bio porast od 1,5 posto u odnosu na 2019. godinu. Najavio je i da će ključni smjer HTZ-ove promocije u nadolazećim godinama biti Hrvatska kao održiva turistička destinacija koja pripada premium segmentu.
I na globalnoj razini očekuje se daljnji rast turističkog prometa, bez obzira na najavljenu recesiju, s time da turoperatori apeliraju na cijene i nedostatak kapaciteta u špici sezone, dok avioprijevoznici tvrde da zbog rasta troškova neće doći do oporavka dalekih tržišta ni u idućoj godini već će se turistički promet i dalje intenzivno događati unutar europskih granica.
Veljko Ostojić, predsjednik UPUHH-a i direktor Hrvatske udruge turizma osvrnuo se na teze u javnosti, da su cijene u turizmu značajno porasle ove godine, pitajući se nije li to logično ako su u sektoru eksplodirali troškovi, a paralelno postoji velika potražnja. -Zar smo svjesno trebali raditi s gubitkom? Hotelijerstvo je tržišna djelatnost i svima su u fokusu poslovni rezultati – rekao je Ostojić.
Nabrojao je i konkretne izazove sektora u 2023, a to su još uvijek nedostatna radna snaga, visina zakupnine turističkog zemljišta koja bi se uskoro trebala znati kroz novu Vladinu Uredbu, koncesije na pomorsko dobro, cijene energenata nakon 31.ožujka iduće godine te plaćanje ekstraprofita. Na svaki zakonodavni prijedlog hotelijeri su putem e-savjetovanja dali svoje argumente, u nadi da će biti prihvaćeni.
Siniša Topalović iz Horwath HTL-a prezentirao je veliki investicijski ciklus u hotelijerstvu od čak 5,7 milijardi eura do 2026. godine u široj regiji. Hrvatska sa očekivanih 414 milijuna eura, odnosno svega sedam posto u ukupnom regionalnom iznosu relativno zaostaje u odnosu na ostale zemlje.
Procjene pokazuju da su najveće turističke kompanije u Hrvatskoj prepolovile ranije planirane investicije za sljedeću godinu. Sredstva koje je sektor dobio kroz NPOO program popravit će situaciju u kratkom roku, no ključno je razriješiti brojne administrativne prepreke, porezni okvir i pravnu nesigurnost koje još uvijek u velikoj mjeri opterećuju investitore, ali i na drugačiji način definirati upravljanje razvojem prostora i infrastrukture – zaključeno je na kongresu.