Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, za sebe će reći da je samo imenom i prezimenom stranac u Hrvatskoj. Naime, u Hrvatskoj, konkretno u Zadru, živi od 2006. godine, preciznije 18 i pol godina i veli da je na ponudu da živi i radi u Hrvatskoj pristao odmah, s oduševljenjem.
- Ne pretjerujem da sam bio izvan sebe od sreće. Ovdje smo moja supruga i ja osnovali svoju obitelj, oboje moje djece rođeno je u Hrvatskoj, tu su išli u vrtić, idu u školu. Hrvatska je već skoro dva desetljeća dom moje obitelji i mene. Započeo sam kao direktor Sektora operativnih poslova u tadašnjoj OTP banci u ožujku 2006. godine, od rujna sam nastavio obnašati ulogu člana Uprave zaduženog za isto područje, a od rujna 2011. sam predsjednik Uprave OTP banke u Hrvatskoj, danas s ponosom kažem četvrte banke na našem tržištu.
Kako biste opisali poslovno okruženje u Hrvatskoj u usporedbi s državama u kojima ste prije radili i živjeli?
- Poslovno okruženje u Hrvatskoj vrlo je dinamično, ali pruža brojne prilike za rast, osobito u financijskom sektoru. Hrvatska je u relativno kratkom vremenu izgradila uređen i stabilan bankarski sustav, što je ključno za povjerenje investitora i klijenata. Naravno, kao i u svakoj zemlji, Hrvatskoj su potrebne daljnje reforme kako bi se održala konkurentnost i povećala učinkovitost. Iako česte promjene regulative predstavljaju izazov, one u konačnici doprinose većoj stabilnosti i sigurnosti sustava. Hrvatska se danas ističe stabilnošću bankarskog sustava i sposobnošću brze prilagodbe globalnim trendovima i potrebama tržišta, što je ključna prednost u poslovnom okruženju.
Koje su najveće prednosti i izazovi poslovanja u Hrvatskoj?
- Kako sam već istaknuo, bankarski sustav je uistinu visoko uređen i reguliran u Hrvatskoj pa u usporedbi s bilo kojom drugom državom EU ne mogu istaknuti posebne izazove u tom smislu, osim što se svi u isto vrijeme susrećemo s različitim poslovnim izazovima poput recesije ili volatilnosti kamatnih stopa ili tečajeva, što je, naravno, puno manje od kada smo i mi prešli na euro. U svakom slučaju visoka konkurentnost bankarskog tržišta je ono što nas čini budnima, spremnim na brze reakcije da ostanemo visoko konkurentni u svojim uslugama i proizvodima i održimo visoku razinu usluge za sve naše klijente. A prednosti? Odakle da počnem… u našoj banci nam je svima jako važno da omogućimo zaposlenicima održavanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, a Hrvatska je uistinu prava zemlja za iskoristiti tu ravnotežu. U neposrednoj blizini svih gradova su predivne prirodne oaze, ako ćete pješačiti, biciklirati ili, ako imate sreće kao ja pa živite na moru, sezona plivanja traje gotovo šest mjeseci. Djeca se druže po kvartovima, ljudi su međusobno povezani, otvoreni. To se reflektira i na poslovne odnose jer su suradnici orijentirani na zajedništvo, izgradnju tima i međusobno podržavanje.
Kako ocjenjujete radnu etiku i profesionalnost hrvatskih zaposlenika?
- Jako pozitivno. Kroz svoj radni vijek u Hrvatskoj upoznao sam, ne samo iz banke, već družeći se i radeći s ljudima iz različitih industrija čitav niz vrhunskih profesionalaca i stručnjaka što samo može biti veliki kompliment ipak po broju stanovnika ne baš velikoj zemlji. Radna etika je također nešto što ovisi koliko o samim ljudima, toliko ipak i o radnom okruženju, odnosno korporativnoj kulturi koju određena organizacija njeguje i potiče. Dakle da, imam uglavnom pozitivna iskustva, a ona manje pozitivna koja se također ponekad dogode ne mogu uopćavati, već je kao i bilo gdje drugdje na svijetu, stvar pojedinca.
Jeste li primijetili razlike u načinu upravljanja i poslovnoj kulturi u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje u kojima ste radili?
-Načini upravljanja se više vežu za djelatnost i organizaciju o kojoj pričamo i više su dio korporativnih kultura nego nekih nacionalnih običaja, a pogotovo od kada su različite internacionalne firme došle u Hrvatsku. Ono što bih želio ovdje istaknuti je činjenica da Hrvati, barem po mom iskustvu, u većini neće prihvatiti neku odluku kao činjenicu i gotovu stvar, već vole propitkivati sve aspekte, predvidjeti eventualne probleme i staviti ih na stol prije prihvaćanja. A to mi se sviđa, jer nam daje priliku da možda još jednom preispitamo izazove, ali i prilike koje određena poslovna odluka donosi.
Koje su vam najdraže stvari u Hrvatskoj izvan poslovnog okruženja (npr. hrana, priroda, kultura)?
Sve navedeno i još bih dodao hrvatsko vino! Hrvatska je uistinu raj na zemlji. Znam da sad riskiram da pomislite da ima m nekakav „deal“ s Hrvatskom turističkom zajednicom, ali uistinu smatram da je Bog poljubio ovaj dio planeta i svima nam omogućio da uživamo u predivnoj zemlji, moru, planinama, otocima. Hrana je fenomenalna, a ljudi uistinu otvoreni, ljubazni. Moja obitelj je uistinu prihvaćena kao domaća i Hrvatsku ne mogu drugačije nego smatrati svojom!
Postoje li neki aspekti hrvatske kulture ili svakodnevnog života na koje ste se morali posebno prilagoditi?
- U biti ne, ne znam kako je nekim drugima koji ovdje dođu iz puno dalje zemlje ili drugog kontinenta, ali već Slavonija ima puno istih stvari kao Mađarska pa osim jezika možemo reći da je sve slično. A ako pričamo o Dalmaciji, onda tu uz još more, maslinovo ulje i ribu, i mediteransku klimu, mogu samo reći da sam nekako uspio.
Što mislite o kvaliteti života u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama u kojima ste živjeli?
- Mogu samo reći da je bolja! Znam da veliki broj ljudi muči i pitanje plaća, inflacija te je zahtjevno s tog aspekta nekada sve uskladiti. No, to muči ljude i u svim zemljama svijeta na neki način. Ono što je ovdje prednost je uistinu način života. Ne živimo da bismo radili, nego radimo da bismo živjeli i mislim da se tu krije uspjeh ove zemlje. Ovdje se nije zaboravilo na socijalni kontakt, na odnos s bližnjim, sa zajednicom u kojoj poslujete u krajnjem slučaju. I to ne ulazi u regulatorne sfere poslovanja, već inicijative koje dolaze od samih zaposlenika da doniraju krv, da volontiraju. Stotine naših djelatnika su angažirane diljem Hrvatske gdje poslujemo pokušavajući doprinijeti boljem društvu kroz volontiranje u različitim institucijama ili udrugama koje se bave pitanjima socijalne skrbi i zdravstva. Davatelji su krvi. Njih na stotine! Eto, tu dolazim do jedne primjedbe koju ću adresirati i iskoristiti ovu priliku. Naime, iako ovdje živim preko 18 godina, jer sam stranac nisam u mogućnosti biti dobrovoljni davatelj krvi. Volio bih da se to promijeni.
Jeste li se susreli s nekim specifičnim izazovima u vezi s regulativama i zakonima prilikom poslovanja u Hrvatskoj?
Prirodno je da se susrećemo s izazovima u vezi s regulativama i zakonima, posebno u kako sam spomenuo, dinamičnom poslovnom okruženju kakvo je u Hrvatskoj. Ne bi pritom izdvajao neki specifičan primjer, obzirom sve izazove prvenstveno vidim kao prigode za napredak.Hrvatski regulatorni okvir postavlja visoke standarde koji od nas zahtijevaju stalno unaprjeđivanje procesa i strategija. Ponekad se suočavamo s kompleksnošću i potrebom za brzim usklađivanjem s novim zakonima, te potrebom za većim razumijevanjem stavova cjelokupnog bankarskog sustava, ali smatram kako su promjene dugoročno doprinijele većoj stabilnosti i sigurnosti u poslovanju. U konačnici, ti procesi nas čine jačima i otpornijima na promjene, što je ključ uspjeha.