Od Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. banke su osigurale oko 3,2 bilijuna dolara industriji fosilnih goriva za proširenje poslovanja, navodi se u analizi međunarodne nevladine organizacije ActionAid.
Prije svega se ova ulaganja odnose na zemlje u razvoju koje nemaju klimatskih akcijskih planova, pa kao takvi trebaju milijarde pomoći za dekarbonizaciju svojih gospodarstva. Ali, prema ovom izvješću se čini kako banke ‘pile naopako‘, pa pomažu takvim zemljama ali u suprotnom smjeru, povećavajući izdvajanja za fosilnu industriju, piše The Guardian.
ActionAid u svom izvješću otkriva kako su banke između 2016. i 2022. dale oko 3,2 bilijuna dolara industriji fosilnih goriva za širenje poslovanja na globalnom jugu. Vodeći financijeri fosilnih goriva uključuju kineske banke koje financiraju poslovne vezane uz ugljen, naftu i plin. Vodeće američke banke kao što su Citigroup, Bank of America i JP Morgan Chase također su ponudile bilijune Saudi Aramcu, Exxonu i drugim kompanijama za provođenje aktivnosti vezane uz fosilna goriva u zemljama u razvoju u Africi i Južnoj Americi.
Milijarde korporacijama
U tom istom vremenskom razdoblju, kaže analiza, velike međunarodne banke također su osigurale najmanje 370 milijardi dolara za širenje globalne industrijske poljoprivrede na globalnom jugu. Europski HSBC i američka Bank of America, JP Morgan Chase i Citigroup predvode skupinu, dajući milijarde dolara velikim poljoprivrednim divovima kao što su Bayer (koji je kupio Monsanto 2016.), ADM, Cargill i ChemChina.
Industrijska poljoprivreda druga je industrija koja najviše zagrijava planet u svijetu, odmah nakon fosilne. Istraživanje je pokazalo totalnu nepovezanost između javnih izjava financijskih institucija o klimatskim promjenama i njihovih postupaka. Ali nije to samo grijeh financijskih institucija, takvo ponašanje je redovno za većinu klimatskih propovjednika.
- Globalne banke često javno izjavljuju da se bave klimatskim promjenama, ali razmjeri njihovog kontinuiranog financiranja fosilnih goriva i industrijske poljoprivrede jednostavno su zapanjujući – dodaje se u izvješću.
Zasebna analiza Sierra Cluba objavljena prošli tjedan otkrila je da su velike globalne banke najavile klimatska obećanja, ali su unatoč tome financirale energiju iz ugljena diljem SAD-a.
Neke su banke posljednjih godina ažurirale svoju klimatsku politiku. Citigroup je, primjerice, prošle godine odredila ciljeve smanjenja emisija za svoje financiranje energije i obećala postaviti slične ciljeve za svoje poljoprivredne zajmove do 2025. godine, dok je banka HBSC žurno izmijenila svoju energetsku politiku, pa sada kažu kako više neće pružati ‘nove financijske ili savjetodavne usluge za specifične svrhe projekata koji se odnose na nova naftna i plinska polja ili povezanu infrastrukturu u ekološki kritičnim područjima‘.
No, bez obzira na brzo ‘mijenjanje dresova‘ između 2016. i 2022. godine, navodi se u izvješću, međunarodne banke su potrošile u prosjeku 513 milijardi dolara godišnje na fosilna goriva i industrijsku poljoprivredu zajedno. U istom vremenskom razdoblju, vlade globalnog sjevera zajedno su svake godine u prosjeku potrošile samo 22,25 milijardi dolara na međunarodno financiranje klimatskih promjena.
Autori novog izvješća pozivaju vlade na sjeveru da povećaju javne bespovratne potpore za obnovljive izvore energije, regenerativnu poljoprivredu s niskim udjelom ugljika te da pojačaju propise o financijskom sektoru u nastojanju da se smanji financiranje industrija koje zagađuju okoliš.