Budući i aktualni poduzetnici koji su podnijeli zahtjev za registraciju svoje nove tvrtke morat će se strpjeti sljedeća dva tjedna dok ne prođe ‘bijeli štrajk‘ u koji su danas stupili suci prvostupanjskih sudova. Naime, toliko neće raditi Sudski registar, kao ni e-spis, niti će se održavati ročišta o nasljeđivanju, razvodu braka te svi drugi postupci osim hitnih predmeta koji će se rješavati bez odgode. U drugostupanjskim postupcima održavat će se sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka.
Štrajk koji je Udruga hrvatskih sudaca (UHS) nazvala mjerama upozorenja stupio je danas i trajat će do 19. svibnja (petak), a suci su se na to odlučili jer nisu zadovoljni prijedlogom Vlade o povećanju njihovih plaća. Naime, Ministarstvo pravosuđa i uprave je prošlog tjedna najavilo hitne izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Prema tim izmjenama, sucima bi se povećala osnovica za osam posto za sve pravosudne dužnosnike te dodatno još za 26,28 posto za suce prvog stupnja, čime bi im se primanja nominalno povećala u prosjeku za 513 eura u neto iznosu.
Međutim, iz UHS-a su se obratili priopćenjem kojim odbijaju Vladin prijedlog navodeći što zapravo konkretno suci žele.
Suci traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999. kada im je bio najbolji jer da su im plaće rasle sukladno tadašnjem zakonu, danas bi neto plaća tog prvostupanjskog suca bila 3.455 eura (26.020 HRK) umjesto sadašnjih 1.522 eura (11.415 kuna). Konkretnije, tadašnja plaća prvostupanjskog suca bila je do tri-četiri puta veća od prosječne plaće u državi, no u te 24 godine prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je, navode u UHS-u, šest puta više od prosječne sudačke.
Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu u tri koraka; u prvom bi se provele ‘vatrogasne mjere‘ kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66 eura ili 15.949,95 kuna). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 eura neto (4.500 kuna), do čega se predlaže doći povišenjem osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 posto te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,19.
70 posto sudaca u štrajku
Drugi korak odnosi se na trajno rješenje - prijedlog i implementaciju jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija sukladno EU praksi - određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.
Vesna Horvath, predsjednica Ogranka III Zagreb UHS-a u priopćenju navodi da je osnovica za izračun plaće prvostupanjskog suca trenutačno 625,2 eura (4.689 kuna), dok je, primjerice za liječnike primarne zdravstvene zaštite 929,61 eura (6.972 kune), uz važnu razliku da suci, kao dužnosnici, praktički ne smiju raditi ništa izvan svoje primarne dužnosti, odnosno nemaju mogućnost dodatnih prihoda.
Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova s ciljem osiguranja regularnog funkcioniranja sudbene vlasti.
U UHS-u ističu da bi implementacija spomenutog zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika (čiji je rad također reguliran Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika), a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se oko 40 posto vraćalo u državni proračun.
U UHS-u kažu da je sudjelovanje u štrajku potvrdilo 70 posto sudaca prvostupanjskih sudova.