Ako se netko ponadao da bi s krajem pandemije, barem u praksi ako ne formalnim, život u Europi mogao krenuti prema normalnom ili gotovo normalnom, ispao je jako naivan. Naprotiv, Stari kontinent je jednu histeriju glatko zamijenio drugom i nastavio niz problematičnih obrazaca ponašanja usvojenih tijekom protekle dvije godine, među njima i olako razmatranje suspendiranja takozvanoga jedinstvenog europskog tržišta prema potrebi.
Kao i u svakoj krizi, pokazuje se da nacionalni interesi nepodnošljivom lakoćom derogiraju solidarnost, zajedništvo i europsku pravnu stečevinu. Tako je uslijed opće panike na početku pandemije Njemačka hladno zabranila izvoz medicinske opreme u druge članice, a jedinstvenim tržištem općenito je zavladalo nejedinstvo i samostalno djelovanje članica, što je Komisiju natjeralo da upozori članice na temeljna pravila funkcioniranja Europske unije, ali i izradu planova kako bi se spriječilo komadanje zajedničkog tržišta raznim izvoznim zabranama, primjerice uspostavom zajedničkog sustava nabave, boljom koordinacijom na europskoj razini i jačanjem samodostatnosti. Pomoglo je i brzo djelovanje tržišta, koje je drastičnim povećanjem proizvodnje u kratkom roku smanjilo i potom eliminiralo nestašice ključnih proizvoda.
Međutim, izbijanje rata u Ukrajini, čini se, vratilo je niske strasti u igru, pa članice opet razmatraju samostalno djelovanje na štetu ostalih članica. Mađarska je de facto zabranila izvoz nekih žitarica, premda je, za razliku od Njemačke u pandemiji, to napravila mnogo elegantnije uvođenjem prava države na prvokup i obveze najavljivanja namjeravanog izvoza obuhvaćenih poljoprivrednih proizvoda Nacionalnoj upravi za sigurnost lanca hrane (Nébih). Nije možda izvozna zabrana, ali je izvozna kontrola. Istodobno je Bugarska neformalno ograničila izvoz nekih poljoprivrednih proizvoda nečlanicama, Rumunjska je zasad isključila bilo kakve zabrane izvoza, a i u Hrvatskoj se mogu čuti pozivi na zabranu izvoza nekih poljoprivrednih proizvoda (saborski zastupnik Kluba socijaldemokrata Domagoj Hajduković pozvao je Vladu da razmisli o zabrani izvoza žita).
Dosad viđeno ne krši europska pravila o jedinstvenom tržištu, ali situacija je vrlo fluidna i moguće formalne zabrane nisu nezamislive, premda bi se vjerojatno prvo odnosile na nečlanice EU, čime bi se izbjeglo ugrožavanje funkcioniranja jedinstvenog tržišta, odnosno neugodna upiranja prstom i međusobna optuživanja kakvih je bilo tijekom pandemije. S druge strane, kontinuirano pogoršavanje situacije na tržištima zbog rata u Ukrajini može dovesti i do rigoroznijih mjera jer će osiguravanje osnovnih potreba građana i gospodarstva sigurno imati prednost nad europskim pravom. Ukratko, članice se poučene neugodnim iskustvima iz pandemije sustežu od zabrana unutar europskog tržišta, ali to se može, kao što recentna povijest dokazuje, promijeniti ovisno o situaciji.
Više o tome mogu li i pod kojim uvjetima članice EU uvoditi zabrane izvoza drugim članicama pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.