Nakon dva tjedna pregovaranja o klimatskim promjenama i svemu što se može napraviti kako bi se postigla klimatska neutralnost i osigurala budućnost planete završen je 27. godišnji samit UN-a te je usvojen sporazum koji države obvezuje na stvaranje fonda za financiranje negativnih posljedica klimatskih promjena namijenjen prvenstveno najranjivijim državama.
Stvaranje ‘Fonda za gubitke i štete‘ trebao bi pomoći u saniranju šteta uslijed prirodnih katastrofa poput poplava i oluja. No, ostalo je otvoreno pitanje koje bi zemlje financirale taj fond.
Smanjenje, a ne ukidanje ugljena
Veliko je to postignuće ovogodišnjeg samita u Egiptu za koji se na trenutke smatralo da neće rezultirati nikakvim dogovorom. Godišnji klimatski samit Ujedinjenih naroda samo je jednom završio bez većeg dogovora, a posljednjih godina, kako su učinci klimatskih promjena postajali razorniji, sastanci su postajali sve hitniji.
Predstavnici gotovo 200 zemalja sporazumom su pozvali vlade da se od sljedeće godine vrate planovima za smanjenje emisija CO2 i da bogate zemlje barem udvostruče financijska sredstva za posljedice klimatskih promjena do 2025. godine.
Sporazum je uspostavio jasan konsenzus da sve nacije moraju učiniti mnogo više kako bi spriječile katastrofalan porast temperatura u cijelom svijetu. U njemu su navedeni i konkretni koraci koji se moraju poduzeti, od smanjenja emisija gotovo na pola do 2030. godine do suzbijanja metana. Postavljena su i nova pravila kako bi se zemlje držale odgovornima za napredak koji postižu ili ne postižu.
Nadalje, naglašena je i potreba za postupno smanjenje ugljena, što je pak izazvalo nesuglasice jer mnogi vjeruju da se treba ići do potpunog ukidanja, a ne smanjenja. Znanstvenici su rekli da države svijeta moraju obuzdati porast prosječne globalne temperature na 1,5 stupanj do 2100. ili će se suočiti s vjerojatnošću sve razornijih klimatskih katastrofa, izumiranja vrsta, nestašice vode i sukoba.
Sporazum ipak nedovoljan
Prije više od 10 godina zemlje su obećale mobilizirati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. kako bi pomogle zemljama u razvoju da se okrenu obnovljivoj energiji i pripreme za učinke klimatskih promjena. To obećanje nije ispunjeno, a posljednji nacrt sporazuma o kojem se pregovaralo na summitu UN-a o klimi s ozbiljnom zabrinutošću bilježi jaz između onoga što je obećano i onoga što je isporučeno.
I dok se o financiranju štete od vremenskih nepogoda i pružanju pomoći siromašnijim zemljama razgovaralo do samog početka ovogodišnjeg summita što je na kraju i urodilo plodom, mnogi nisu zadovoljni sporazumom pa je tako i povjerenik za klimu Europske komisije Frans Timmermans rekao da ovaj sporazum nije dovoljan korak naprijed.
Kako je izjavio, sporazum je propustio obvezati glavne zagađivače da ubrzaju i ostvare veća smanjenja emisija štetnih plinova, a s njim su se složili i drugi dužnosnici europskih zemalja koji su se nadali snažnijem sporazumu.
Odluke o financiranju fonda odgođene su za sljedeću godinu kada će se donijeti preporuke koje bi se potom usvojile na klimatskom samitu COP28 u studenom 2023. godine.