Njemačka recesija srušit će izvoz hrvatske industrije za 12 posto
Njemačka industrijska proizvodnja ponovno pada zbog slabije inozemne potražnje, visokih cijena energenata te pogoršanja uvjeta financiranja. U postocima, industrijska proizvodnja pala je u listopadu 0,4 posto, suprotno očekivanom rastu od 0,2 posto, prvenstveno zbog snažnog pada proizvodnje opreme i postrojenja (-6,3%) te građevinskih aktivnosti (-2,2% mjesečno), piše u HUP u svojim tjednim analizama.
Tvorničke narudžbe u listopadu bilježe snažan pad od 3,7 posto mjesečno, a velika većina tvrtki u anketi IFO instituta ocjenjuje razinu stanja narudžbi ‘preniskim’, što upućuje na daljnji pad proizvodnje u idućim mjesecima. U građevinskom sektoru pokazatelji poslovne klime ukazuju na daljnji pad i u studenom.
- Podaci za listopad pokazuju pad njemačke proizvodnje od 1,3 posto u odnosu na treći kvartal ove godine, što potvrđuje razvoj recesije u drugoj polovici godine – piše HUP.
Jedina, no nimalo beznačajna iznimka u općenito negativnom ozračju, je perjanica njemačke ekonomije - automobilska industrija, gdje rast outputa od 0,7 posto mjesečno upućuje na određenu stabilizaciju.
Iako cijena električne energije pada, ona je i dalje relativno visoka u odnosu na povijesne norme u usporedbi s mnogim razvijenim ekonomijama (oko 10 posto iznad prosjeka EU te čak 3,5 puta viša u odnosu na SAD), što u kombinaciji s očekivanim jačanjem eura narušava njemačku konkurentnost. Kratkoročno, povećani troškovi energetske tranzicije prijete daljnjim rastom cijena električne energije prije nego što ‘zelena’ energetska infrastruktura obori varijabilni trošak proizvodnje struje.
Na tragu njemačkih slabosti, u drugoj polovici godine, HUP očekuje daljnji snažan pad robnog izvoza hrvatskih industrijskih tvrtki, odnosno pad od 12 posto na razini cijele 2023. godine. Dodaju kako su naročito pogođeni hrvatski izvoz drvne industrije, energenata, poljoprivrednih kultura, metalnih proizvoda te električne opreme.
- Aktualna recesija mogla bi potrajati kroz prvu polovicu iduće godine nakon čega ne očekujemo osjetan oporavak dok god ESB značajno ne spusti kamatne stope. Zato nakon slabijeg rasta BDP-a u ovoj godini, u 2024. godini očekujemo stagnaciju ekonomije euro područja (rast od jedva 0,1%), a u Njemačkoj očekujemo pad od 0,3 posto – zaključuju iz HUP-a.