Hrvatska bilježi peti najveći pad javnog duga među članicama EU. Naime, udio javnog duga Hrvatske u BDP-u pao je u drugom kvartalu za gotovo šest postotnih bodova na 66,5 posto BDP-a, u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
Tome pridonosi snažan nominalni rast BDP-a (oko 13,5 posto), nastao na visokoj inflaciji, porezno izdašnom oporavku turizma te snažnom priljevu EU fondova, a unatoč značajnom povećanju mase plaća, indeksaciji mirovina i socijalnih davanja te povećanju troška kamata, stoji u tjednoj makroekonomskoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca koju potpisuje njihov glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Na kumulativnoj razini posljednja četiri kvartala, Hrvatska je na kraju drugog kvartala ove godine i u zoni vrlo niskog proračunskog deficita (-0,4 posto BDP-a), po čemu je među sedam najboljih članica EU.
Lani je Hrvatska zabilježila suficit od 0,4 posto BDP-a dok u ovoj godini očekujemo blagi deficit od 0,5 posto BDP-a s obzirom na učinak pune primjene kolektivnih ugovora i nove anti-inflacijske transfere stanovništvu. U 2024. godini deficit će narasti na dva posto BDP-a s obzirom na jenjavanje snažnog rasta poreznih prihoda te utjecaj super-izborne godine na kretanje proračunskih rashoda.
Dobra vijest je da javni dug ostaje na silaznoj putanji prema udjelu od 60 posto BDP-a u 2024. godini. For the record, u odnosu na pandemijski ‘maksimalac’, naš javni dug će 2024. godine biti smanjen za gotovo trećinu, što je jedan od najboljih rezultata među svim članicama EU.
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja CEE regije, koje popravljaju pokazatelje u javnim financijama te jedna od samo tri kojima u narednoj godini ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita.
Trendovi u javnim financijama ‘za poželjeti’
Pad udjela javnog duga i nizak deficit proračuna mogu biti usporeni ili ugroženi slabijim rastom ekonomije u odnosu na očekivanja. Naime, pored ranjivosti robnog izvoza zbog recesije u euro području, daljnji rast turizma je ograničen suzdržanošću investicija u odnosu na pred-pandemijske godine te suzdržanom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju.
Na proračunski saldo također mogu negativno djelovati dodatni izdaci u zdravstvu, obrani te u sklopu zajedničkih EU politika subvencija aktivnih industrijskih i klimatskih politika, kao i povećani izdaci za kamate na javni dug.
Uz trendove u javnim financijama ‘za poželjeti’, pad bruto potreba za financiranjem na najnižu razinu u 15 godina (11 posto BDP-a), kao i niz pozitivnih ocjena rejting agencija koje vode prema postizanju ‘A-’ razine rejtinga u 2024. godini, ponovo se aktualizira pitanje poreznog rasterećenja u ekonomiji u funkciji jačanja hrvatskog gospodarstva na jedinstvenom tržištu.
Kako rast bruto plaća ubrzava na 15 posto s osam posto lani, uz rast zaposlenosti iznad 2,5 posto, suficit lokalne države će biti iznad planova, što otvara prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope - uz agilniji (potpuno neiskorišten) porezni tretman turističkog najma.
Aktivno korištenje fiskalnog prostora jedinica lokalne države potiče konkurenciju u poslovnoj klimi, cjenovnoj konkurentnosti rada u Hrvatskoj te dinamiziranju poduzetništva. Iznimno je važno rasteretiti dohodak visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje kako bi razinu produktivnosti po radnom satu podigli sa svega 68,4 posto prosjeka EU.
U tom cilju, Hrvatska bi u sklopu ambicioznog rasterećenja primanja visokokvalificiranih na razinu TOP-5 najkonkurentnijih članica EU mogla spustiti prosječni porezni klin za gotovo deset postotnih bodova sa 42,5 posto u 2022. godini, zaključuje Stojić u analizi.