Nakon tužnih vijesti o tome da se na Fakultetu političkih znanosti ukida smjer Radijskog novinarstva, doznajemo da od sljedeće akademske godine neće biti ni predmeta kao što su Poslovno novinarstvo, Sportsko novinarstvo, Menadžment medija te Politički i Društveni aspekti sporta.
Navedene kolegije predavao je profesor Marin Galić koji je imao poslijedoktorski ugovor na četiri godine, nakon kojeg je običaj da se raspiše natječaj za docenturu. Ipak, dekan Andrija Henjak nikada nije raspisao natječaj koji je jedino mjerilo toga zadovoljava li netko uvjete (znanstveno napredovanje) ili ne. Podsjećamo, Henjak je rekao neistinu da Galić nije mogao nastaviti jer nije ispunio te iste uvjete, objavila su 24sata.
Predmeti koji su također zamrznuti, Radijska redakcija i Oblici radijskog istraživanja, izborni su predmeti koji se izvode na trećoj godini studija. Njih već duže vrijeme u cijelosti izvodi vanjski suradnik koji nije zaposlenik fakulteta, a razloga za zamrzavanje predmeta, po Henjaku, ima nekoliko.
‘Nezanemarivi financijski troškovi‘
– Najprije, nije nam prihvatljivo da predmete u tom opsegu izvodi vanjski suradnik jer postoje sveučilišna pravila koja to jasno ograničavaju, a osim toga, to nam je i nezanemariv financijski trošak. Također, problem je u načinu na koji se izvodila nastava. Naime, prema ECTS sustavu na svakom predmetu mora postojati usklađenost ishoda učenja, nastavnih sadržaja, metoda izvođenja nastave i metoda provjere znanja. Na ovim predmetima to nije bio slučaj, i ovi elementi nisu bili povezani, što dosad nitko tko je sudjelovao u raspravi o ovoj temi, koliko ja vidim, nije doveo u pitanje – komentirao je Henjak.
Jedan od problema jest u tome što su se kolokviji na navedenim predmetima, smatra dekan, bazirali na tome da studenti jedan tjedan čitaju portale vijesti i onda odgovaraju na pitanja o tome što se događalo u tim tjednima. Na predmetima koji se zovu Radijska redakcija i Osnove radijskog izražavanja provjera poznavanja vijesti na portalima ne može biti način provjere ishoda učenja, dodao je.
Ipak, studentima novinarstva u najmanju je ruku neobično da se ukida jedan od ključnih smjerova njihove struke, a pogotovo jer su prijašnje generacije imale priliku praksu odrađivati na najslušanijim domaćim radijskim stanicama. Dapače, mnogi od njih tamo su i započeli svoje karijere.
Unatoč dekanovim objašnjenjima o ‘nezanemarivim financijskim troškovima‘ i problemima u izvođenju nastave, studentima i dalje nije jasno zašto se o tim stvarima nije mislilo ranije – zašto je vodstvo fakulteta dopustilo da se smjer ukine, umjesto da su radili na njegovu poboljšanju kada je za to bilo vrijeme?
Pandorina kutija Fakulteta političkih znanosti
– Problem s ukidanjem smjera radio zapravo je otvorio Pandorinu kutiju na Fakultetu političkih znanosti. Naime, studentica sam druge godine diplomskog studija, a kroz svih pet godina, prisutan je određeni animozitet na relaciji politolog-novinar. Činjenica je da smo pri upisu svake akademske godine bili prinuđeni upisivati politološke predmete jer novinarskih jednostavno nije bilo, a sada ih je, očito, još manje.
Naravno da moramo imati širok spektar znanja, ali jednako tako hoćemo znanje iz područja za koje se školujemo, kako će to znanje dobiti mlađe kolege kada im se sad ukida kompletan smjer. Argument dekana Henjaka da studenti ‘pitaju starije kolege što su to točno naučili na radiju‘ je pomalo sramotan. Ne samo da obezvrijeđuje sve nas koji smo završili radio, nego i direktno ocrnjuje kolege koji su držali nastavu na tom smjeru. Ako već nema kadra koji će izvoditi nastavu, nije li se taj problem mogao ranije riješiti i nisu li studenti službebenu obavijest mogli dobiti ranije? – upitala se Monika Bončina, studentica diplomskog studija novinarstva na FPZG-u.
Henjak je također napomenuo da su postojala stanovita preklapanja sadržaja između više predmeta te da isti već dugi niz godina ‘nemaju nikakvu organiziranu suradnju s Radio Studentom, koji djeluje u doslovno istoj zgradi i na kojemu rade naši studenti‘.
Ipak, dekan nije objasnio zašto takva suradnja ne postoji – i je li to uopće nešto o čemu su trebali brinuti vanjski suradnici za koje je rekao da su skupi za FPZG, ili možda Uprava fakulteta na čijem je vrhu upravo on.
Blještava budućnost?
– Što se budućnosti studija tiče, u novom prostoru ćemo imati integrirani medijski studio u kojem će biti televizijski studio i radijski studio s redakcijom i produkcijom, montaža, integrirana redakcija za tri studentska medija, prostor za podcast novinarstvo, prostor za prijelom novina i prostori za sastanke.
Na ovaj način bi se u budućnosti praktična nastava povezala u jednu cjelinu i organizacija smjerova u budućoj strukturi studija bi trebala pratiti ovaj način rada, na način da bi se audiovizualno novinarstvo radilo kao jedna cjelina a pisani sadržaji na tisku, internetu i novim medijima kao druga. Za ovaj studio je nabavljeno ili će se nabaviti opreme u vrijednosti od više od pola milijuna eura. Također studenti će raditi u novom i dobro opremljenom i namjenski projektiranom prostoru umjesto u trošnom podrumu podložnom poplavama bez ventilacije – rekao je Henjak.
Ipak, studenti su skeptični oko budućnosti Fakulteta političkih znanosti, njegova vodstva i daljnjeg razvoja smjera novinarstva.
– Nota bene, sjećam se kada je profesor Henjak izabran za dekana. Stariji su studenti govorili ‘To je to, novinari neka se pozdrave sa svojim studijem‘. To je atmosfera koja je vladala na Fakultetu, a koja sada postaje, nažalost, sve stvarnija – zaključuje Bončina.