Biznis i politika
StoryEditor

Denis Fudurić: Ako je broj intervjua kriterij za lakše dobivanje kredita, onda ću ih davati više

06. Listopad 2022.
Denis Fudurićfoto Ratko Mavar

U biznisu sam jako dugo i nikomu nikada nisam ostao dužan, ali usprkos tomu više mi je banaka odbilo kredit za obrtna sredstva. S druge strane, imate Hangar 17 kojem su banke objeručke davale kredite jer je osnivač prezentirao lijepu priču o rastu brenda. Ne znam, možda je netko u banci tko radi na odobrenju kredita utipkao moje ime u Google i zaključio da nisam pogodan za kredit jer mi je svojedobno oduzeta brokerska licencija, a u slučaju osnivača Hangara 17 pronašao na internetu sedam bajkovitih intervjua pa mu odlučio dati kredit

Nakon duljeg izbivanja iz javnosti veteran hrvatskog tržišta kapitala i poznati financijski savjetnik Denis Fudurić ponovno se našao u središtu medijskog interesa kad je nedavno prodao tvrtku Finvest. Ta prodaja bila je povod za ovaj intervju u kojem smo s njime razgovarali i o restrukturiranju posrnulih tvrtki, tržištu kapitala te o njegovim daljnjim planovima.

Zašto ste i kako uložili u Finvest?

– Oleg Uskoković i John R. Alma ​u transakciju s Finvestom krenuli su prije svega zbog Hotela Njivice, odnosno turističkog dijela biznisa. Drvni biznis nije im bio u fokusu, ali nisu željeli da propadne. S osobama iz drvne industrije vodili su razgovore o preuzimanju tog biznisa, ali nije bilo interesa. Situacija je bila presložena i nitko se nije htio primiti tog rizika. Tada su se javili meni jer su znali da sam već prije restrukturirao neke tvrtke. I pristao sam.

Najprije sam s partnerom ušao upravljački kako bih bolje snimio situaciju i proveo due diligence. No ispostavilo se da je neke goruće probleme trebalo riješiti odmah, što smo i počeli raditi. Nakon šest mjeseci i vlasnički smo preuzeli biznis procijenivši da sa svojim skupom znanja možemo ponovno postaviti tvrtku na zdrave osnove.

Što ste učinili kako biste Finvest dignuli na noge?

– U Finvestu je tada bila pokrenuta predstečajna nagodba, no nije bila konačna. Tvrtka je imala mnogo problema. Banke, dobavljači, lokalna zajednica, vjerovnici... bili su jako nepovjerljivi. Svi su bili dignuli ruke. No mi smo se primili posla i počeli donositi odluke. Neke su bile teške, ali nismo radili rezove na radnicima.

Nikomu nismo dali otkaz i smanjili plaću. Rezali smo druge stvari: prodavali smo neoperativnu imovinu kako bismo popravili novčani tok, uspostavili smo ponovno dobre odnose s dobavljačima, Hrvatskim šumama i ostalim dionicima. I na kraju postigli to da predstečajna nagodba bude pravomoćna. Zatim smo počeli pregovarati s bankama da bismo osigurali obrtni kapital. To se pokazalo znatno težim nego što sam očekivao.

Finvestovo restrukturiranje ​potrajalo je dulje nego što ste planirali?

– Mnogo vremena i ritma izgubili smo zbog banaka. Kad se u banci koja nam je odobrila kredit za obrtna sredstva promijenila članica uprave, banka je proglasila kredit dospjelim jer smo probili rok prodaje neoperativne imovine, što je bio jedan od uvjeta kredita. A ta prodaja imovine tekla je sporije jer je zaposlenica zemljišnoknjižnog odjela koja je trebala provesti jedan upis bila na godišnjem...

Računali smo i na novac EU fondova, ali nismo uspjeli dobiti onoliko koliko smo planirali jer nam je Ministarstvo gospodarstva odobrilo neka sredstva, a Ministarstvo poljoprivrede nije, uz objašnjenje da se nije moguće prijaviti za novac iz EU fondova jer smo u predstečajnoj nagodbi. Uz te probleme s bankama imali smo problem i s potkornjakom zbog kojeg se u jednom trenutku na tržištu našlo mnogo drva, što je rezultiralo padom cijena. Imali smo i pretoplu zimu, zbog koje je pak tržište paleta krahiralo, a taj segment donosio nam je oko četrdeset posto prihoda. Zato se ono što smo očekivali napraviti u dvije ili tri godine oduljilo na pet.

Spomenuli ste teškoće koje ste imali s bankama. Katkad je teško shvatiti kriterije njihova kreditnog bodovanja...

– U biznisu sam jako dugo i nikomu nikada nisam ostao dužan, ali usprkos tomu više mi je banaka odbilo kredit za obrtna sredstva. S druge strane, imate Hangar 17 kojem su banke objeručke davale kredite jer je osnivač prezentirao lijepu priču o rastu brenda.

Ne znam, možda je netko u banci tko radi na odobrenju kredita utipkao moje ime u Google i zaključio da nisam pogodan za kredit jer mi je svojedobno oduzeta brokerska licencija, a u slučaju osnivača Hangara 17 pronašao na internetu sedam bajkovitih intervjua pa mu odlučio dati kredit. Ako je to kriterij za lakše dobivanje kredita, onda ću davati više intervjua.

Što novi vlasnici planiraju napraviti s Finvestom?

– Ne znam u cijelosti njihove planove. Trenutačno imaju tri tvrtke u svom sastavu. Budući da se bave proizvodnjom parketa, Finvest im može biti odlična baza za proizvodnju srednjice za višeslojne parkete.

A koji su vaši daljnji planovi?

– Prije sam ušao u nekoliko investicija i nadam se da uskoro jednu privodim kraju. Već sam dobio i nove ponude za restrukturiranja. U svakom slučaju, čekam nove prilike, otvoren sam za nove izazove. Mislim da će u vremenu koje dolazi biti mnogo zanimljivih prilika za ulaganje.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

22. studeni 2024 14:59