Juričić je obrazovan kao novinar, a zatim je specijalizirao transformacijsko vodstvo u Americi te procjenu učinaka propisa u Belgiji. Iskustvo ima i u privatnom i u javnom sektoru, gdje je obnašao dužnost zamjenika državnog tajnika (Hitrorez, Hitro.hr), zatim državnog tajnika za investicije pa u diplomaciji kao prvi tajnik hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu. Posljednja dužnost u javnom sektoru bila mu je ona predstojnika Ureda predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, gdje je vodio i njezino Gospodarsko vijeće. Radio je i kao konzultant na projektima reformi Svjetske banke, ponajviše u Aziji, na Bliskom istoku te u jugoistočnoj Europi.
Koji su, po vašem sudu, najveći geopolitički izazovi u 2024. godini?
– Prije svega američka izborna kampanja. SAD će biti usred intenzivne izborne kampanje, što tradicionalno znači unutarnju usmjerenost i potencijalno slabljenje vanjskopolitičkog fokusa. To može stvoriti prostor za globalne aktere da iskoriste privremenu ranjivost američke vanjske politike. Nadalje, tu su i izbori u Europskoj uniji, koji mogu privremeno preusmjeriti fokus s međunarodnih pitanja na unutarnja. To razdoblje mogu iskoristiti druge države ili nedržavni akteri za promicanje svojih interesa dok je pozornost EU-a djelomično okrenuta prema unutra. Pri tome bih naglasio kako se očekuje povećana aktivnost u kiberprostoru, posebno usmjerena na izborne kampanje u SAD-u i EU-u. To uključuje moguće pokušaje vanjskog utjecaja na izbore, dezinformacije i kibernetičke napade, što može znatno utjecati na unutarnju politiku tih regija. Treći je izazov pitanje Tajvana, koje će ostati središnje pitanje u kineskoj vanjskoj politici. Postoji mogućnost da Kina pokuša iskoristiti globalnu distrakciju, posebno američku, za jačanje svojih pozicija u odnosu na Tajvan, možda čak i pomorskom blokadom. To bi moglo izazvati veliku napetost u regiji, posebno ako SAD i njegovi saveznici odluče odgovoriti. To su samo tri od najmanje sedamnaest velikih geopolitičkih rizika koje smo u MKPS-u potkraj prošle godine izdvojili u svojoj analizi za klijente i koje treba pažljivo promatrati u ovoj godini jer mogu znatno utjecati ne samo na Europsku uniju nego, naravno, i na Hrvatsku.
Kako sve to može negativno utjecati na Hrvatsku?
– Kad je riječ o sigurnosnom aspektu, nestabilnost u susjednim zemljama Hrvatskoj može donijeti sigurnosne izazove, uključujući povećanu migraciju i granične incidente. Zamislimo i scenarij u kojem u dogledno vrijeme Crna Gora iziđe iz NATO-a, a do tada informacije koje ondje dobiva razmjenjuje s npr. Rusijom. Kakav bi to bio udarac obrambenom savezu? Ako regionalna nestabilnost bude utjecala na ekonomsku klimu, to može negativno utjecati na hrvatsko gospodarstvo, posebno u trgovini i investicijama. Zapadni Balkan prirodno je tržište hrvatskih proizvoda i usluga. Zamislimo scenarij u kojem se odjednom Hrvatskoj otežava pristup tim tržištima, nacionalizira imovina hrvatskih tvrtki i slično. Ili scenarij neželjenog sukoba u susjedstvu koji negativno utječe na turizam u Hrvatskoj. K tome, nestabilnost u regiji može usporiti ili otežati procese europskih integracija zemalja zapadnog Balkana, što je hrvatski strateški interes. Važno je napomenuti kako se situacije koje sam ovdje naveo mogu mijenjati i razvijati, a interesi velesila mogu se prilagođavati novim okolnostima. Razmatranje svih scenarija i razvoj odgovora, odnosno reakcije, ali i akcije, ključno je za hrvatsku politiku, ali i za svaku našu tvrtku na koje će to, ma što se dogodilo, sve skupa utjecati.
Pročitajte cijeli intervju u fizičkom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.