Europska središnja banka ponovno je u četvrtak snizila kamatne stope kako inflacija usporava i gospodarski rast slabi, ali nije pružila gotovo nikakve naznake za svoj sljedeći korak, čak iako se ulagači klade na stabilno ublažavanje politike u nadolazećim mjesecima.
ECB je snizio svoju kamatnu stopu za 25 baznih bodova na 3,50 posto u široko objavljenom potezu, nakon sličnog smanjenja u lipnju budući da je inflacija sada blizu ciljnih 2 posto, a domaće gospodarstvo zaobilazi recesiju. Uz uvelike očekivano smanjenje, pozornost ulagača već se usmjerila na ono što će uslijediti, ali ECB nije to najavljivao jer se držao svojih smjernica da će se odluke donositi od sastanka do sastanka, bez prethodnog opredjeljenja za bilo koju određenu stopu.
‘Upravno vijeće nastavit će slijediti pristup koji ovisi o podacima i od sastanka do sastanka za određivanje odgovarajuće razine i trajanja ograničenja‘, stoji u priopćenju ECB-a. ‘Upravno vijeće se unaprijed ne obvezuje na određenu stopu.‘ Pozornost ulagača sada je usmjerena na tiskovnu konferenciju predsjednice ECB-a Christine Lagarde, na kojoj će biti ispitana o izgledima stope i kako očekivana smanjenja stope od strane američke središnje banke mogu utjecati na ECB.
Ekonomisti smatraju da će ona najviše učiniti da otvori vrata novom rezu stopa u listopadu govoreći da su svi sastanci, uključujući i sljedeći, ‘uživo‘.
- Domaća inflacija ostaje visoka jer plaće i dalje ubrzano rastu‘, objavio je ECB. ‘Međutim, pritisci na troškove rada se smanjuju, a profiti djelomično ublažavaju utjecaj viših plaća na inflaciju.‘
Malodušniji kreatori politike ECB-a, uglavnom s juga eurozone, tvrdili su da rizici recesije rastu i da visoke stope ECB-a sada ograničavaju rast mnogo više nego što je potrebno, povećavajući rizik da bi inflacija mogla premašiti cilj.
No oni nešto oprezniji prema inflaciji, koji su još uvijek u većini, kažu da je tržište rada i dalje prevruće da bi ECB mogao sjediti skrštenih ruku i da temeljni pritisci cijena, kao što se očituje u tvrdoglavim troškovima usluga, povećavaju rizik da bi inflacija mogla ponovno porasti.
Nova prognoza
Nove ekonomske prognoze nisu nimalo pomogle u rješavanju rasprave.
Tromjesečne projekcije osoblja ECB-a pokazale su da će rast ove godine biti nešto niži od prognoziranog u lipnju, dok se inflacija još uvijek može vratiti na cilj tek u drugoj polovici sljedeće godine.
To znači da je malo, ako uopće ikakvih, kreatora politike koji će se usprotiviti daljnjem popuštanju, a ključna razlika je u tome koliko brzo bi se ECB trebao kretati.
Jastrebovi kreatori politike jasno su dali do znanja da smatraju kvartalna smanjenja kamatnih stopa prikladnim, budući da se ključni pokazatelji rasta i plaća – koji informiraju vlastite projekcije ECB-a – prikupljaju svaka tri mjeseca.
Ulagači su također podijeljeni, s još jednim smanjenjem do prosinca na financijskim tržištima, no izgledi za prijelaz u listopadu variraju između 30 posto i 50 posto.
Tehničko sniženje
S potezom od četvrtka, ECB-ova depozitna stopa će pasti za 25 baznih bodova na 3,5 posto. Stopa refinanciranja je, međutim, smanjena za mnogo većih 60 baznih bodova na 3,65 posto u dugotrajnoj tehničkoj prilagodbi.
Jaz između dviju kamatnih stopa postavljen je na 50 baznih bodova od rujna 2019., kada je ECB upumpavao poticaje u gospodarstvo kako bi spriječio prijetnju deflacije.
U ožujku je najavio planove za sužavanje koridora na 15 baznih bodova od sastanka u četvrtak, kako bi potaknuo eventualno ponovno pokretanje kreditiranja među bankama.
Do takvog oživljavanja još su godine, pa je potez ECB-a preventivna prilagodba njezina operativnog okvira.
Za sada banke raspolažu s 3 trilijuna eura viška likvidnosti koje preko noći polažu kod ECB-a, čime je kamatna stopa na depozite zapravo njihov glavni instrument politike.
S vremenom bi se ta likvidnost trebala smanjivati, tjerajući banke da se ponovno zadužuju od ECB-a po stopi refinanciranja, tradicionalno referentnoj kamatnoj stopi središnje banke.
Nakon što se to dogodi, glavna će stopa ponovno dobiti svoj glavni status, dok bi uži koridor kamatnih stopa trebao pomoći ECB-u da bolje upravlja tržišnim stopama.