‘;
Elena Višnar Malinovská iz Glavne uprave Europske komisije za klimatsku politiku posjetila je Hrvatsku uoči izbora za Europski parlament u sklopu turneje po europskim državama, kako bi se na licu mjesta uvjerila kako se poduzetnici, ali i drugi dionici u cijeloj Uniji nose sa zahtjevima Zelene tranzicije. U vrijeme jačanja skepticizma oko zelene politike Europske komisije, Malinovska je imala težak zadatak uvjeriti javnost da drugog izbora, osim Zelene tranzicije, nemamo.
Premda je nakon objave rezultata izbora za Europski parlament nejasno kako će se u budućnosti provoditi Zelena tranzicija, zbog sve većeg utjecaja desnih političkih opcija koje se takvoj agendi jasno protive, Višnar Malinovská je našem realnom sektoru poručila: što prije započnete sa uvođenjem zelene tranzicije, što prije krenete u financiranje i razvoj održivih kapaciteta, to bolje. Tim više što i Hrvatska spada u skupinu zemalja na koje se odnose značajni, istaknula je Malinovská, klimatski rizici, a oni se odnose na sve veću nestašicu vode, suše, šumske požare, oluje i kontinuirani porast razine mora.
Kako komentirate smanjenje europske konkurentnosti zbog prilagodbe zelenim politikama?
- Ljudska aktivnost uzrokuje destruktivne klimatske promjene i moramo kontrolirati emisije stakleničkih plinova, a to znači da dosadašnja praksa više nije opcija, Provedba zelene tranzicije nije luksuz, već ključna politika koja bi nam trebala osigurati dobrobit i blagostanje na Zemlji u budućnosti. Ne zavaravajmo se, zdravlje planeta, građana i gospodarstva neraskidivo su povezani. Zbog toga je europski Zeleni plan od samog početka osmišljen kao strategija gospodarskog rasta, a ne samo kao klimatski program. To je pokretač zelene industrijske obnove kojom će se osigurati konkurentnost Europe u svijetu koji se brzo mijenja, kao i rast gospodarstva iskorištavanjem mogućnosti koje nude nove tehnologije.
Evo vam primjer, Aktom o industriji s nultom neto stopom emisija povećat će se proizvodnja čistih tehnologija u EU-u. Cilj je da opći strateški kapaciteti Unije za proizvodnju tehnologija s nultom neto stopom emisija dosegnu ili se približe cilju pokrivanja barem 40 posto energetskih potreba Unije do 2030. Da, promjena nije bezbolna, ali troškovi uloženi u zelenu tranziciju gube značaj u usporedbi s troškovima s kojima ćemo se suočiti ako ništa ne učinimo. Kako bi se izbjeglo eksponencijalno povećanje troškova zbog jačanja klimatskih učinaka, nužno je da sada ulažemo u izgradnju otpornosti naših društava i infrastrukture na klimatske promjene.
Koje je značenje i učinak mjera kao što su neodvojivi čepovi koje ljudi na kraju sami odvajaju?
- Iako je plastika praktičan, koristan i vrijedan materijal, moramo je bolje upotrebljavati. Akumulira se u morima, oceanima i na plažama u EU-u i ostatku svijeta. Komadići plastike štetni su za morski život i bioraznolikost te se nalaze u morskim vrstama, kao što su morske kornjače, tuljani, kitovi i ptice, ali i u ribama i školjkama te naposljetku u našem prehrambenom lancu. Tom malom izmjenom dizajna plastičnih boca smanjit će se plastični otpad koji se nalazi na europskim plažama.
Uvođenje neodvojivih čepova posljedica je stupanja na snagu Direktive o plastici za jednokratnu uporabu, koja je donesena 2019. i koju su sve države članice EU-a morale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo 2021. Cilj je zakonodavstva spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodni okoliš, i na zdravlje ljudi, kao i promicati prijelaz na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.
Što još o utjecaju europske Zelenog plana na industriju kaže Višnar Malinovská pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.