Premijer Šri Lanke Ranil Wickremesinghe proglasio je izvanredno stanje u svojoj ulozi vršitelja dužnosti predsjednika, nakon što je predsjednik Gotabaya Rajapaksa pobjegao na Maldive od prosvjeda zbog ekonomske krize. Šri Lanka je pala. Prošli vikend je tisuće prosvjednika upalo u predsjedničku palaču, ljutiti i ogorčeni stanjem u zemlji kupali su se u njegovom bazenu, kuhali i pekli u dvorištu, pa i zapalili malo predsjedničke rezidencije.
Kao neposredan razlog kaosa u zemlji navodi se bankrot države koja pati od najgore financijske krize zadnjih desetljeća. Milijuni ljudi se bore da kupe hranu, lijekove i gorivo. Od lipnja 2021. do lipnja 2022. cijene hrane su porasle za 80 posto a prošli je mjesec godišnja inflacija dosegla gotovo 55 posto. Od početka pandemije pola milijuna ljudi palo je u siromaštvo.
Ako nikada niste obraćali pozornost na otočnu zemlju u blizini jugoistočne obale Indije, mogli biste pomisliti da je takvo stanje normalno za Šri Lanku, ali istina je da se država počela dizati na svoje noge nakon desetljeća građanskog rata i autoritarizma da bi im se sada dogodilo ovo. Bankrot, bijeg predsjednika i opći kaos, za koji je u velikom dijelu zaslužan upravo pametni Zapad.
Bajni ESG
Temeljni razlog za pad Šri Lanke je taj što su njezini čelnici - počevši od bivšeg predsjednika Maithripala Sirisena a nastavljajući s njegovim nasljednikom, nedavno svrgnutim Gotabaya Rajapaksom - pali pod čari zapadnih zelenih elita koje prodaju organsku poljoprivredu i 'ESG', koji se odnosi na ulaganja izvršena prema navodno višim kriterijima zaštite okoliša, društva i upravljanja. Šri Lanka inače, ima gotovo savršen ESG rezultat od 98—više od Švedske (96) i Sjedinjenih Država (51).
Što znači imati tako visok ESG rezultat? Ukratko, to znači da su dva milijuna farmera u Šri Lanki bili prisiljeni prestati koristiti gnojiva i pesticide, uništavajući kritični poljoprivredni sektor. Inače, na ESG S&P indexu, među prvih deset je i Exxon Mobil, dok Tesle recimo na toj listi nema)
Istini za volju, iza katastrofe na Šri Lanki stajali su i drugi čimbenici poput lockdowna ali i uskršnjeg terorističkog napada 2019. godine koji je naštetio turizmu, industriji koja obično generira između 3 i 5 milijardi dolara godišnje. Šri Lanka je nagomilala i inozemni dug, a Kina joj je pozajmila milijarde dolara u sklopu svoje inicijative Pojas i put. Zbog rasta cijena nafte, troškovi transporta skočili su do svibnja, znači u manje od dva mjeseca za 128 posto.
Uz sve te probleme, ipak je najveći bio zabrana kemijskih gnojiva, koja je usvojena prošle godine i bila je ključna u naporima zemlje da se uskladi s ESG-om.
Brojke su šokantne
Jedna trećina poljoprivrednog zemljišta u Šri Lanki bila je u stanju mirovanja 2021. zbog zabrane kemijskih gnojiva. Više od 90 posto farmera Šri Lanke koristilo je kemijska gnojiva prije nego što su zabranjena. Nakon što su zabranjeni, nevjerojatnih 85 posto doživjelo je gubitak usjeva. Proizvodnja riže pala je 20 posto, a cijene su skočile 50 posto u samo šest mjeseci. Šri Lanka je morala uvesti rižu u vrijednosti od 450 milijuna dolara unatoč tome što je bila samodostatna samo nekoliko mjeseci ranije. Cijena mrkve i rajčice upeterostručila se. Sve je to imalo dramatičan utjecaj na više od 15 milijuna ljudi u zemlji koji izravno ili neizravno ovise o poljoprivredi.
Stvari su bile još gore za male poljoprivrednike. U regiji Rajanganaya, gdje većina poljoprivrednika upravlja parcelama od dva i pol hektara, poljoprivrednici su prijavili 50 do 60 posto manje prinose, što je naravno utjecalo na njihove prihode, pa su mnogi završili na rubu siromaštva.
Uz rižu, ključ propasti bio je i čaj. Prije 2021. godine proizvodnja čaja ostvarivala je 1,3 milijarde dolara izvoza godišnje te je izvoz čaja plaćao je 71 posto nacionalnog uvoza hrane prije 2021. Zabrana gnojiva, koja je započela u travnju 2021., sve je promijenila. Četiri mjeseca nakon što je zabrana stupila na snagu, predsjednik je, uvidjevši da stvari ne idu prema planu, ukinuo zabranu uvoza kemijskih gnojiva — a zatim ju je, dva dana kasnije, ponovno uspostavio.
Rezultati su bili poražavajući pa je izvoz čaja pao na najnižu razinu u više od dva desetljeća.
U svibnju 2022. Šri Lanka nije platila 77 milijuna dolara otplate inozemnog duga. To se može činiti kao mala svota u široj shemi stvari, ali Šri Lanki je zbog neizmirenja obaveza bilo teško posuditi novac. Dakle, devalvirala je svoju valutu, inflacija je porasla 30 posto, a vlada je ostala bez gotovine koja joj je bila potrebna za uvoz goriva, hrane i lijekova.
Vjesnik nezadovoljstva
Ako se trenutni trendovi u globalnoj opskrbi energijom nastave, Šri Lanka bi mogla završiti kao vjesnik većih stvari koje će se dogoditi i u drugim dijelovima svijeta u mjesecima i godinama koje dolaze.
A ironično je da analiza ESG ljestvice pokazuje da su mnoge nacije s najvišim ESG rezultatima upravo one u kojima je najveći stupanj rizika do gladi. Haiti, na primjer, ima ESG ocjenu 99, dok su dobro uhranjene Sjedinjene Države daleko dolje na listi s nešto više od 58.
Frans Timmermans, potpredsjednik Europske komisije, čini se da razumije stvarnost s kojom se suočava njegov vlastiti kontinent ako ove nadolazeće zime ostane bez odgovarajuće opskrbe energijom. Prošlog tjedna Timmermans je pozvao EU i nacionalne čelnike da ulože napore kako bi poboljšali opskrbu energijom iz fosilnih goriva u kratkom roku kako bi pokušali spriječiti katastrofu. Timmermans je i primijetio da bi neuspjeh europskog vodstva da se na odgovarajući način pozabavi prijetećom zimskom energetskom krizom mogao stvoriti tako visoku razinu društvenih i ekonomskih poremećaja da bi mogao osakatiti dugoročne napore kontinenta da ispuni klimatske ciljeve. A kome trebaju ti klimatski ciljevi?
Evo, pokušavaju i u Nizozemskoj ono što su napravili u Šri Lanki pa su se poljoprivrednici pobunili i već danima ako ne i tjednima protestiraju u nadi da će zaštititi svoju proizvodnju od nametnutih ESG ciljeva. Dodajmo da je Nizozemska jedan od većih proizvođača hrane u Europi, pa ako padnu pod pritiscima, cijene hrane idu još malo gore.
A nestašica hrane već je izražena u mnogim dijelovima svijeta, što je nedavno potvrdio i šef Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda, David Beasley koji je rekao kako su stotine milijuna u zemljama u razvoju pod prijetnjom gladovanja. Beasley je rekao da nova analiza njegove agencije pokazuje da 'rekordnih 345 milijuna akutno gladnih ljudi maršira do ruba gladi'. To predstavlja povećanje od 25 posto u odnosu na 276 milijuna na početku 2022., što je dvostruko više od 135 milijuna prije pojave pandemije početkom 2020. godine.
Dobar dio nestašica hrane rezultat je toga što vlade veći prioritet stavljaju na postizanje klimatskih i ESG ciljeva nego na proizvodnju hrane, što zorno pokazuje stanje u Sri Lanki.
Nizozemska vlada, čiji je ESG rejting 90,7 pokazala je sličnu sklonost ESG-u u odnosu na proizvodnju hrane prošlog mjeseca kada je objavila planove za dramatično smanjenje emisija dušika i amonijaka što bi moglo prisiliti na zatvaranje mnoga poljoprivreda gospodarstava.
Wytse Sonnema iz Nizozemske poljoprivredne i hortikulturne organizacije rekao je za Sky News Australia da su prijedlozi izazvali širok osjećaj 'frustracije, ljutnje, čak i očaja' među poljoprivrednicima u zemlji.
- Zamislite da ste poljoprivrednik pete generacije koji živi na svojoj zemlji, zarađuje za život, dio je lokalne zajednice, i odjednom vam kažu da za vas nema budućnosti. Nema budućnosti za poljoprivredu, ali ni budućnosti za gospodarsko, društveno i kulturno tkivo sela – rekao je Sonnema
Sve se svodi na to da vlade u svim dijelovima svijeta donose odluke osmišljene kako bi pomogle u ispunjavanju svojih često proizvoljnih klimatskih i ESG ciljeva nauštrb prehrane stanovništva. Do kad će to tako ići, ovisit će o stanovništvu, poljoprivrednicima, ali i vladajućima od kojih bi neki mogli završiti upravo kao predsjednik Sri Lanke.