Banke u Europskoj uniji morat će informacije potrošačima učiniti jasnijima, a prešutna prekoračenja po računima neće moći naplatiti odjednom i bez najave. Europski parlament je na plenarnoj sjednici potvrdio Direktivu o potrošačkim kreditima kojom Europska unija usklađuje pravila za potrošačke kredite u zemljama članicama. Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća EU-a zamijenit će postojeću iz 2008. te, kako je predložila Komisija, obuhvatiti više vrsta kredita, propisati jasniju komunikaciju banaka s potrošačima i onemogućiti im da bez najave i mogućnosti obročne otplate ukidaju prava na "minuse" na računima.
Prijedlog je dobio široku podršku među političkim grupama u Europskom parlamentu na sjednici u Strasbourgu a u izvještaju koji je pripremila zastupnica kluba Ljevice Katerina Konečna traži se da banke osnovne informacije potrošačima moraju davati ‘jasno, sažeto i vidljivo‘.
Hrvatski zastupnik Tomislav Sokol, koji je ispred Europske pučke stranke bio izvjestitelj u sjeni za ovu direktivu, kao posebno važno za hrvatske građane ističe da se ‘radi o tome da se puno jasnije regulira‘ odnos banaka i potrošača,‘najviše dio koji se tiče minusa na računu‘.
- To je ono što je (hrvatska) vlada sa bankama riješila u velikoj mjeru memorandumom, ali mi sada to definiramo jednim europskim zakonom koji će biti obvezujući i neće ovisiti o dobro volji banaka - tumači Sokol.
Zemlje članice će imati tri godine da u svoje zakonodavstvo unesu odredbe direktive EU-a.
Sokol tumači kako po usvojenoj Direktivi ‘neće više biti moguće presudna prekoračenja naplatiti odjednom‘, a njihovo ukidanje ‘morat će se najaviti unaprijed, a naplatiti u barem 12 rata‘.
- Neće se moći bez suglasnosti potrošača ni povećati minus na računu i otići eventualno u prešutno prekoračenje gdje su kamate puno veće. (...) Novo je i da će svaki potrošački kredit morati sadržavati obavijest o mogućim štetnim posljedicama po potrošače" i tako dodatno upozoriti potrošače na opasnosti prezaduženosti - objašnjava HDZ-ov europarlamentarac.
Sokol dodaje da je studija Europskog parlamenta pokazala da je 340 milijuna računa u Europi u minusu te da to nije problem koji se tiče samo Hrvatske. Također, ističe da je nova direktiva ‘prvi zakonodavni akt kojim se na europskoj razini kodificira pravo na zaborav i zaštita od diskriminacije za građane koji su preboljeli rak‘, odnosno da se ‘zdravstveni podaci ne mogu koristiti kod utvrđivanja kreditne sposobnosti‘.
- Zabranit će se i da se šalju nezatražene kreditne kartice ljudima i tako radi pritisak da sklope nekakve ugovore - dodao je hrvatski eurozastupnik, član Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.