Inflacija potrošačkih cijena u SAD-u u kolovozu porasla je za pola postotnog boda na 3,7 posto godišnje, vođena povećanjem cijena energenata (naftnim derivatima). Za kamatnu politiku, ona ‘bitnija’ mjera temeljne inflacije (bez cijena hrane i energenata), pada već peti mjesec za redom na 4,3 posto u kolovozu s 4,7 posto u srpnju. Pritom veseli da je rast troškova stanovanja, a što je najvažnija stavka osobne potrošnje u SAD-u, usporio pa je godišnja stopa pala na 7,8 posto u odnosu na 8,8 posto zabilježenih proljetos, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u ovotjednoj analizi.
Preokret u cijenama stambene rente je posebno važan s obzirom na to da one obično pokazuju postojan rastući trend koji mogu preokrenuti samo naznake pogoršanja prilika na tržištu rada. U pogledu uspješnosti Fed-ove borbe protiv visoke inflacije, posebno veseli skroman prosječni tromjesečni rast temeljne inflacije od svega 0,2 posto mjesečno, što, anualizirano gledano, upućuje na povratak inflacije blizu ciljane razine od oko 2 posto.
Inflacija se nastavlja kretati u željenom smjeru. Mala je vjerojatnost da će zadnji podaci o inflaciji promijeniti očekivanja financijskih tržišta da će se Fed odlučiti za ‘pauzu’ u povećanju referentnih kamatnih stopa na sjednici sljedeći tjedan. Dio analitičara uvjeren je da treba prekinuti ciklus podizanja kamatnih stopa. Uostalom – najtraženija ‘roba’ – podaci s tržišta rada na koje se Fed pojačano referira pred nadolazeće odluke o kamatnim stopama, upućuju na ‘zahlađenje’. Rast zaposlenosti, naime, usporava, broj otvorenih radnih mjesta očigledno pada, a rast plaća vjerojatno je već prošao svoj vrhunac.
ESB podigla depozitnu stopu na četiri posto
Suprotno donedavnim podijeljenim očekivanjima, Europska središnja banka podigla je depozitnu stopu za 25 baznih bodova na četiri posto, vrlo školski, u skladu s povećanom prognozom inflacije za 2024. godinu, zbog skupljih energenata. Istovremeno, ESB nas uvjerava da daljnja podizanja kamata nisu potrebna budući da je monetarno stezanje već doprinijelo usporavanju rasta. U negativno revidiranim prognozama rasta BDP-a ističe se ono za 2024. godinu gdje ESB prognozira rast od 1 posto (ranije 1,5 posto), ali ne i recesiju, što bi se još moglo pokazati (pre)optimističnim, smatra HUP.
U nadolazećem razdoblju će, međutim, postati jasno da povišenu inflaciju nije lako spustiti do referentne razine od oko 2 posto. Naime, zbog relativno snažnog rasta plaća u ovoj te sljedećoj godini, tvrtke u uslužnim sektorima se suočavaju s novom rundom povećanja troškova. Nakon očekivanog rasta plaća od oko 5,5 posto u ovoj godini, ESB očekuje relativno snažno povećanje i u 2024. godini od oko 4,5 posto. Spomenuti razvoj troška rada glavni je razlog zašto u 2024. godini, suprotno očekivanjima većine, ne treba u dogledno vrijeme očekivati rezanje kamatnih stopa ESB-a.
U ESB-u također ocjenjuju da izdašne mjere državne potpore iz zadnjih godina i dalje podižu inflaciju u 2024. te čak i u 2025. godini. Međunarodni monetarni fond, primjerice, procjenjuje da okretanje ekonomije ‘zelenim’ tehnologijama proizvodnje podiže inflaciju za 0,2-0,4 postotnih bodova godišnje.