Inflacijska kriza u Argentini nadmašila je Venezuelu kao zemlju s najbržim rastom cijena u Latinskoj Americi. Godišnja stopa inflacije u Argentini dosegnula je 211,4 posto u prosincu, objavila je u četvrtak državna agencija za statistiku, potvrđujući dubinu ekonomske krize s kojom se suočavaju zemlja i njezin novi libertarijanski predsjednik Javier Milei.
Na mjesečnoj razini cijene su u prosincu porasle u prosjeku 25,5 posto, u usporedbi s rastom od 12,8 posto u studenom. Stopa inflacije je najgora od 1991. godine, kada je Argentina izlazila iz razdoblja hiperinflacije.
Dok predsjednik Milei priprema Argentince za oštre mjere štednje kojima se žele ispraviti godine neodržive populističke politike, cijene kontinuirano rastu. Kronična visoka inflacija u Argentini uvelike proizlazi iz oslanjanja prijašnjih vlada na tiskanje novca za financiranje potrošnje - prakse protiv koje se Milei bunio tijekom kampanje. No pritisci na cijene su se pojačali u prosincu jer je Milei devalvirao umjetno visoki službeni tečaj pezosa za 54 posto i dopustio da sporazumi o namještanju cijena isteknu. Oba poteza posebno su utjecala na cijene hrane, piše Financial Times.
Ako Argentina nije nadmašila Venezuelu 2023., to će se definitivno dogoditi ove godine, smatra Fausto Spotorno, direktor ekonomskih istraživanja u konzultantskoj tvrtki Orlando J. Ferreres y Asociados sa sjedištem u Buenos Airesu.
- Očekujemo prvu polovicu godine s visokom inflacijom koja bi mogla doseći 500 posto na godišnjoj razini - rekao je Spotorno.
U svom prvom mjesecu na dužnosti, Milei je predstavio sveobuhvatan paket ekonomskih reformi u Kongresu. Mjere bi mu omogućile da dramatično smanji potrošnju u Argentini i deregulira gospodarstvo ukidanjem subvencija za komunalne usluge i transport, što implicira daljnje inflacijske šokove u budućnosti. Iako su tržišta do sada pozdravljala ovu politiku, Spotorno je rekao da će Argentinci vjerojatno trpjeti troznamenkasta godišnja povećanja cijena najmanje godinu dana.
Bidenova administracija pomogla Venezueli
Venezuela, koja je početkom 2022. prekinula jedan od najdužih napada hiperinflacije u povijesti, borila se s obuzdavanjem cijena jer su raširena korupcija i oštre sankcije SAD-a ograničile izvoz nafte, smanjivši ponudu strane valute. To je potaknulo vladu Nicolása Madura da tiska više bolivara, potičući inflaciju.
Ipak, Bidenova administracija je ublažila ograničenja za naftnu industriju, samim time poboljšavajući financije Venezuele, a središnja banka uspjela je stabilizirati valutu prodajom milijardi dolara, što je smanjilo pritisak na cijene.
- Američke licence poboljšale su položaj platne bilance i to je omogućilo učinkovitiju upotrebu deviznog tečaja kao sidra za inflaciju. To stvara druge probleme, ali strategija je pokazala, barem u posljednja dva mjeseca, perspektivniju budućnost - rekao je Ángel Alvarado, viši suradnik na Sveučilištu Pennsylvania i osnivač Finance Observatorija.
Ova bi godina mogla vratiti probleme s inflacijom jer se venezuelanska vlada priprema za ključne izbore. Daljnje ublažavanje sankcija ovisi o Madurovoj predanosti osiguranju ravnopravnijih izbornih uvjeta, prenosi Bloomberg.
- Ako cijene nafte ne padnu i ne bude zastoja u ublažavanju sankcija, vidimo usporavanje inflacije 2024. - zaključila je ekonomistica Tamara Herrera, direktorica tvrtke za financijsku analizu Síntesis Financiera sa sjedištem u Caracasu. Herrera procjenjuje da će cijene pasti na 145 posto 2024. godine.