‘;
Dionici EU programa, gospodarstvo, znanost, provedbena tijela te konzultanti neprekidno unaprjeđuju znanja usporedo sa sve većim iskustvom te na taj način postaju sve uspješniji u povlačenju sredstava za svoje korisnike. Stoga se s novom financijskom perspektivom 2021. – 2027. očekuje pojačana dinamika povlačenja sredstava, s mnoštvom natječaja planiranih baš u ovoj godini
Do kraja ove godine bit će objavljeno nekoliko natječaja velike vrijednosti za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Konzultant i vlasnik tvrtke INNOM savjetovanje dr. sc. Goran Becker tvrdi da je Hrvatska u tome napredovala, ali da administrativne teškoće, složene procedure i nepoznavanje projektne metodologije usporavaju povlačenje sredstava.
Od kojih bi aktualnih natječaja na EU fondovima hrvatsko gospodarstvo i znanost mogli imati velike koristi?
– Nedavno je završen natječaj ‘Jačanje strateških partnerstava za inovacije u procesu industrijske tranzicije‘, pokrenut iz okvira Integriranoga teritorijalnog programa za razdoblje 2021. – 2027. Težak je 100 milijuna eura i potiče udruživanje tri poduzetnika u projektni konzorcij, zajedno s organizacijom za istraživanje i širenje znanja, a u svrhu razvoja zajedničkoga inovativnog proizvoda ili usluge. Sličnu inačicu natječaja možemo očekivati i potkraj ove godine. Tijekom ove jeseni očekuje se i nova inačica natječaja iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ‘Ciljana znanstvena istraživanja‘. Novi natječaj težak 35 milijuna eura podržat će kolaborativne projekte industrijskih istraživanja u međusobnoj suradnji istraživačkih organizacija te poduzeća. Nepovratna potpora do milijun i pol eura trebala bi u budućnosti omogućiti istraživanja više razine tehnološke spremnosti, kao što je eksperimentalni razvoj. Oba natječaja potiču suradnju gospodarstva i znanosti, ali u različitim vrstama istraživanja, što u konačnici, na razini države, povećava udio istraživanja i razvoja u BDP-u.
Što treba učiniti da bi projekti prošli na natječaju?
– Nužno je temeljito razumijevanje natječajne dokumentacije, a korak koji prethodi tome je pronalazak adekvatnog izvora financiranja odnosno natječaja, s obzirom na projektnu ideju, projektni tim i potencijalno partnerstvo. Preliminarna analiza prihvatljivosti projekta nužna je kako bismo bili sigurni da predloženi projekt zadovoljava administrativne i kvalitativne kriterije natječaja. Jasna projektna ideja, u skladu s ciljevima natječaja, s dobrim timom te održivim proračunom temelj je svakoga projektnog prijedloga. Također, potrebno je osigurati maksimalni broj bodova u svakoj kategoriji ocjene kvalitete natječaja, ali imajući u vidu njihov utjecaj na indikatore poziva, koji će postati ugovorna obveza odobrenjem projekta. Administrativna i kvalitativna provjera bitna je i nakon završetka pripreme projekta i to od kolega koji nisu sudjelovali u procesu pripreme projekta kako bi na vrijeme bile uklonjene moguće pogreške i propusti.
Zbog kojih nedostatka prijave ne prolaze na natječaju?
– Projekti ponekad ne udovoljavaju administrativnim kriterijima natječaja, što je temeljna razina vrednovanja. Također, projekti katkad nemaju jasnu i relevantnu projektnu ideju, odnosno ne odgovaraju ciljevima natječaja. Nedovoljno razrađena projektna metodologija također može biti razlog za odbačaj projekta, jer nije opisan detaljan plan aktivnosti i metodologije s vremenskim okvirom projekta. Ciljevi projekta moraju biti specifični i mjerljivi. Nepovezani ili nejasni troškovi pridonose neodrživosti projektnog proračuna. Nedostatak suradnje te partnerstva na projektu može biti razlog odbačaja, kao i nepotpuna dokumentacija. Minimalni broj bodova nije uvjet samo na razini projekta nego i na razini svakoga kriterija natječaja. Stoga to treba imati na umu pri planiranju pripreme projekta. Sve navedeno su rizici u prijavama koji mogu prouzročiti odbačaj projekta.
Mislite li da projekti iz malih zemalja poput Hrvatske imaju manju mogućnosti za dobivanje sredstava iz EU fondova?
– Veličina zemlje nije presudna za mogućnost dobivanja sredstava iz EU fondova, nego prije svega njezina razvijenost. Naime, EU različitim programima potiče razvoj manje razvijenih članica u cilju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a. Hrvatska poduzeća su tijekom prošloga Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija‘, u razdoblju od 2014. do 2020., imala na raspolaganju brojne različite pozive za dodjelu nepovratnih sredstava. Prema objavljenom indikativnom planu, natječaja neće nedostajati ni u novom proračunskom razdoblju, a prvi su natječaji već objavljeni.
Je li riječ o predrasudama u odlučivanju ili manjku potencijala projekata u odnosu na konkurenciju?
– EU natječaji za poduzetnike na nacionalnoj razini najčešće imaju znatno više prijava nego alociranih sredstava. S obzirom na prošlo proračunsko razdoblje, kad je kod dijela hrvatskih poduzetnika postojala zadrška u vezi s takvom vrstom financiranja, sada je više poduzetnika motivirano da sudjeluje u natječajima te uglavnom imaju relevantno iskustvo. Kad govorimo o projektima iz programa ‘Obzor‘, gdje međusobno konkuriraju projekti iz svih članica EU-a, tu je situacija naravno drugačija. Prilike za kvalitetnu suradnju temeljem konzorcijskih ugovora, kao i inicijative, uglavnom dolaze iz razvijenih članica, gdje naše tvrtke najčešće sudjeluju kao projektni partneri. Tu ima mjesta za napredak i na tome području pojedini konzultanti predano rade.
Zbog čega su hrvatski konzultanti koji se bave EU fondovima manje uspješni od europskih kolega iz većih zemalja?
– Kolege konzultanti iz drugih članica EU-a u prednosti su u odnosu na nas jer su ranije počeli s EU fondovima te su tako i stekli više iskustva. Njihove su ekonomije razvijenije, pa tako imaju i drugačiju strukturu projekata. To se posebno očituje kod razvojno-istraživačkih projekata programa ‘Obzor Europa‘. Veličina njihova tržišta, veći potencijal za internacionalizaciju industrije i učinkovitija suradnja tomu idu u prilog. Međutim, ne bih se složio da smo manje uspješni od europskih kolega na razini nacionalnih EU fondova, posebice kad je riječ o malim i srednjim poduzećima. Hrvatska iz godine u godinu napreduje u povlačenju sredstava iz EU fondova, dobrim dijelom zahvaljujući stručnoj podršci konzultanata.
Koliko su hrvatske tvrtke i institucije (ne)uspješne u povlačenju sredstava iz EU fondova u odnosu na ostale članice EU-a i što je razlog?
– Hrvatska je napredovala u povlačenju sredstava iz EU fondova. Zadnji dostupni podatak je da smo na 19. mjestu među članicama EU-a. Iako je Hrvatska na početku bila među manje uspješnima, sada je ispred devet razvijenih zemalja EU-a, poput Italije i Španjolske. Nadalje, u razdoblju 2014. – 2020. ugovoreni su projekti u vrijednosti 125 posto dodijeljenih sredstava, a isplaćeno je 68 posto dodijeljenih sredstava. Administrativne teškoće, složene procedure te nepoznavanje projektne metodologije usporavaju povlačenje sredstava. Međutim, dionici EU programa, gospodarstvo, znanost, provedbena tijela te konzultanti neprekidno unaprjeđuju znanja usporedo sa sve većim iskustvom te na taj način postaju sve uspješniji u povlačenju sredstava za svoje korisnike. Stoga se s novom financijskom perspektivom 2021. – 2027. očekuje pojačana dinamika povlačenja sredstava, s mnoštvom natječaja planiranih baš u ovoj godini.
Cijeli razgovor pročitajte u tisaknom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.