Nije realno očekivati da će sve troškovne elemente biti moguće ugraditi u krajnju cijenu proizvoda i da će se cijene sirovina i materijala vratiti na razinu od prije dvije godine
Neovisno o tome govorimo li o godini na izmaku, godini prije nje ili godinama koje dolaze, cjelokupna industrija slaže se da je imperativ isti, uz razliku u nekim prilagodbama ovisno o globalnim okolnostima u danom trenutku. Taj je imperativ povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koji je započeo i koji će neprekidno biti motiviran nastojanjem da se smanjuje emisija plinova koji štetno utječu na dugoročnu održivost. Trend promjene strukture energenata koji se upotrebljavaju za proizvodnju električne energije pritom određuje i nove tehničke i ekonomske zahtjeve postavljene pred elektroenergetski sustav, a upravo tu dolazimo i do drugoga konteksta uvodne premise, odnosno do prilagodbi koje ćemo morati provesti u godinama koje dolaze, počevši sa skorašnjom, 2023. Iako smo toga bili svjesni i prije, globalna energetska kriza sve je navedeno itekako dodatno naglasila te je podignula svijest o jednoj važnoj činjenici: da, ako u budućnosti želimo izbjeći takvu izrazitu izloženost, moramo osigurati uvjete za smanjenje ovisnosti o uvozu energenata gradnjom novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i nove dobavne lance poput LNG terminala. Važnu ulogu u tome ima tehnologija, odnosno elektroenergetika, koja je presudan čimbenik za dostizanje scenarija net-zero emissions. Posljednjih godina vidjeli smo neke promjene u gradnji kapaciteta za proizvodnju električne energije, ali da bismo osigurali putanju ‘nula emisija‘, gradnja obnovljivih izvora mora se znatno ubrzati.
Sve će se digitalizirati
Industrija je prepoznala i uspješno iskoristila priliku većeg rasta potražnje za proizvodima i opremom iz područja elektroenergetike, prije svega za transformatorima, pri čemu je i Končar kao lider u tom području ove godine povećao prihode na svim ključnim tržištima. Ostvareni rezultati nastavak su pozitivnog trenda poslovanja unatoč svim negativnim i složenim makroekonomskim uvjetima koji prate poslovanje unatrag tri godine. Naravno, rat u Ukrajini i gospodarske sankcije Rusiji nadovezali su se na i dalje prisutne poremećaje u opskrbnim lancima, a nezapamćeno poskupljenje energenata, visoka inflacija i povećanje kamatnih stopa nastavljaju utjecati na rast troškova i profitabilnost.
Stoga je u elektroenergetici, kao i u ostalim industrijama, potrebno zadržati usmjerenost na razvoj novih poslovnih područja koja će biti naš fokus sljedećih deset i više godina, a to su prije svega digitalizacija proizvoda, usluga i poslovnih procesa. U godinama koje slijede sve će se digitalizirati jer bez digitalne prilagodbe nećemo biti konkurentni.
Osigurati tehnološku osnovu sveobuhvatnom digitalnom transformacijom nužno je kako bismo najbolje iskoristili potencijal i kapacitete koji su nam na raspolaganju. Končar stoga, osim u segmentu elektroenergetike, tračničkog segmenta i industrije u kojima je regionalni predvodnik, ozbiljno ulaže u ICT rješenja temeljena na digitalizaciji cjelokupne elektroenergetike, odnosno ona koja prate zelenu energetsku tranziciju. To smo dodatno potvrdili prošle godine osnivanjem novog društva Končar – Digital čiji su stručnjaci upravo predstavili razvoj nove inačice softvera SCADA za napredni nadzor i upravljanje transformatorskim stanicama i sustavima za prijenos i distribuciju električne energije. I, što je najvažnije za našu nacionalnu konkurentnost u ovome segmentu – riječ je prije svega o vrhunskome hrvatskom timu i hrvatskom proizvodu najviših standarda. Navedeno, između ostaloga, proizlazi i iz nužnosti za neprestanim investicijama u podizanje tehnološke osnove hrvatskih proizvodnih sustava, koja jednostavno mora biti na višoj razini nego što je danas. To od nas zahtijeva da održimo taj snažni investicijski zamah kako bismo proizvodne pogone u svim društvima Grupe Končar doveli na razinu koja je nužna za veću prisutnost i opstojnost na globalnom tržištu.
Integracija Dalekovoda
Ova je godina obilježena i završetkom financijskog restrukturiranja Dalekovoda te stjecanjem uvjeta za nadzor nad društvima Grupe Dalekovod i njihovo uključivanje u poslovanje i Končarove konsolidirane financijske izvještaje. Integracijom Dalekovoda, prije svega na programu koji je vezan uz obnovu i osuvremenjenje elektroenergetske prijenosne i distributivne mreže, proširit će se portfelj usluga i cjelovitih rješenja te povećati udio prihoda od izvoza, s većom dodanom vrijednošću. Rezultati uključivanja Dalekovoda u Končarovo poslovanje vidljivi su već u ovoj godini. Prema objavljenim rezultatima poslovanja za siječanj – rujan 2022., prihodi od prodaje povećali su se za 524,3 milijuna kuna, a ugovoreni poslovi za 421 milijun kuna. Većina Dalekovodovih prihoda odnosi se na izvoz, i to prije svega na skandinavske zemlje Švedsku i Norvešku. Stanje ugovorenih poslova Grupe Končar dodatno je povećano za gotovo milijardu kuna pa na kraju devetog mjeseca doseže približno sedam milijardi kuna. Očekujemo da će se potpunom integracijom Dalekovoda udio prihoda od izvoza još povećati.
Kad govorimo o tržištu i predviđanjima za iduće razdoblje, nije realno očekivati da će sve troškovne elemente biti moguće ugraditi u krajnju cijenu proizvoda i da će se cijene sirovina i materijala vratiti na razinu od prije dvije godine, bez obzira na sve napore koji se ulažu u pregovore s kupcima i dobavljačima. Ta situacija upućuje na mogući daljnji pritisak na profitne marže, zbog čega je u uvjetima ovako znatno suženih mogućnosti predviđanja prioritet zadržati usmjerenost na izvozna tržišta i trend rasta poslovanja uz održavanje profitabilnosti te nastaviti s većim investicijskim ciklusom započetim u ovoj godini.
U svjetlu aktualne energetske krize društvo u cjelini mora biti svjesno važnosti daljnjeg razvoja hrvatske industrije, koja dokazano ima sposobnosti razvijati nove tehnologije uz bok vodećim svjetskim korporacijama. Potrebno je osigurati investicijsku klimu koja ih na svakom koraku podupire, poglavito kad govorimo o stvaranju referencija za izvoz, radi osiguranja još snažnije nacionalne konkurentnosti u budućnosti.