Sedam godina investitori čekaju na donošenje zakonskih propisa koji bi regulirali razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Uredba kojom se trebaju definirati natječaji za energetska odobrenja, kao ključni dokument bez kojeg investitor ne može uopće krenuti u razvoj projekata, kasni 384 dana.
Čak niti novi zakoni iz 2021. godine nisu pružili sektoru obnovljive energije potreban regulativni okvir, izneseno je na briefingu za novinare kojeg je organiziralo Udruženje OIE HGK.
Zbog trenutne energetske krize sve su države Europske unije djelovale na ubrzanju uvođenja obnovljivih izvora energije, a posljednjih se godinu dana intenzivno radilo i na smanjenju dugotrajnih administrativnih postupaka, no čini se da Hrvatska i tu kasni za ostatkom Europe s obzirom da, prema riječima Aljoše Pleića, zamjenika predsjednika Udruženja OIE HGK, Hrvatska nema niti potrebne propise kako bi se uopće moglo ulagati.
Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, iako su izrađena, već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost HERA-e i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prije gotovo pet mjeseci, HERA je trebala donijeti cijenu priključenja na mrežu. Bez poznavanje te brojke, nemoguće je planirati investicije, jer priključenje na mrežu čini značajan udio u trošku razvoja projekta. Isto tako, čeka se i na izmjene Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija.
Kapaciteta ima, pomaka baš i ne
Novi projekti su potpuno zaustavljeni stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu električne energije, a kako je rečeno na brifingu, čak i na privatnim zemljištima nije moguće razvijati projekte, dok se ne donese već daleko zakašnjela Uredba.
‒ Izgubljeno je jako puno vremena na čekanje propisa, i to u godini kada bi pitanje energetske neovisnosti trebalo biti stavljeno na vrh liste prioriteta. Umjesto da uvozi skupu električnu energiju, Hrvatska bi, zahvaljujući velikim potencijalima obnovljivih izvora kojima raspolaže, mogla izvoziti te smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima ‒ navodi Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK.
Na brifingu je istaknuto kako je prošle godine iz Mađarske u osam mjeseci uvezeno električne energije u vrijednosti 592 milijuna eura, dok je HEP samo u pola godine potrošio 345 milijuna eura više zbog rasta cijena električne energije za 255 posto.
Za 600 milijuna eura moglo se izgraditi 600 MW novih OIE postrojenja, zaključeno je na brifingu. Za usporedbu, Hrvatska danas ima samo 140 MW instalirane snage svih sunčanih elektrana.
Umjesto da je taj novac uložen u desetke sunčanih elektrana koje će dugoročno omogućiti proizvodnju električne energije, on se nepovratno potrošio, navodi Ivan Strunje, član Vijeća Udruženja OIE HGK.
S ciljem ubrzavanja procesa oko donošenja podzakonskih propisa vezanih za OIE, iz Udruženja obnovljivih izvora HGK su odlučili da će svaki mjesec pratiti tempo donošenja regulative i rješavanja potrebnih dozvola za razvoj projekata te o tome obavještavati javnost kroz takozvani ‘Semafor funkcionalnosti zakonodavstva OIE‘.
Koliko je važno ubrzati cijeli administrativni proces naglašeno je i na brifingu gdje je iznešen podatak da je zaprimljeno 216 zahtjeva od čega je tek za 36 njih objavljen natječaj za energetsku obnovu.
Kapaciteta, navode, ima, a Hrvatska se obvezala do kraja sljedeće godine izgraditi dvije tisuće megavata kapaciteta za proizvodnju energije. Ukoliko to ne ispuni, neće više imati prava povlačiti sredstva iz EU fondova. Do sada je ostvareno tek 107,5 megavata.