Što se to dešava sa zgradom Europskog centra za inovacije, napredne tehnologije i sustave koja se nalazi na zagrebačkoj Kajzerici? Do sada je utrošeno 32 milijuna eura (240 milijuna kuna), a od tog novca moguće je da ga EU sufinancira do čak 96 posto iz kohezijskih fondova Europske unije. Međutim, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, projekt još nije prijavljen za sufinanciranje.
Kako navode u tom Ministarstvu, sredstva su planirana iz Prioritetne osi Poslovna konkurentnost Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., za koji provedba projekata još uvijek traje, a za njegovu pripremu i objavu nadležno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
To je jedino što smo konkretno dobili za cijelo ovo vrijeme koliko šaljemo upite nadležnim institucijama i pokušavamo razgovarati s ljudima koji u njima rade. Iako ne želimo dizati paniku, šutnja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, kao i samog Vladinog ureda u Banskim dvorima pomalo zabrinjava jer vrijeme prolazi, bliži se rok za prijavu projekta (kako nam je rečeno kraj 2023.), i postoji mogućnost da Hrvatska ostane možda i bez 30-ak milijuna eura (230 milijuna kuna) iz spomenutog Operativnog programa, ako bi bilo odobreno sufinanciranje od EU od fantastičnih 96 posto.
Ćorić poslao Uredbu Plenkoviću
Naš izvor blizak Ministarstvu gospodarstva koji je želio ostati anoniman tvrdi da bi se to zaista moglo dogoditi ne donese li se Uredba o osnivanju Europskog centra koja već duže od godinu dana stoji negdje u ladici u Banskim dvorima i čeka da je potpiše premijer Andrej Plenković.
Naime, nakon niza višegodišnjih peripetija oko gradnje te zgrade čiji je izvođač bila Zagrebgradnja (sada u stečaju) s tom je tvrtkom ugovor raskinut i potpisan je novi sa Strabagom uz dodatnih 9,3 milijuna eura (70 milijuna kuna). Nakon toga su radovi na zgradi konačno završeni i kao što smo napomenuli, do sada je utrošeno 32 milijuna eura (240 milijuna kuna), a uporabna dozvola izdana je u veljači 2020. Ovime je, kad je barem riječ o gradnji i opremanju, uvjet za dobivanja novca iz EU fondova ispunjen, odnosno, objašnjava naš sugovornik, generalno gledano uvjet za sufinanciranje iz EU je taj da se novac predviđen za taj projekt potroši do kraja 2023.
Opremanje je također riješeno, no od tada, a prošlo je sada već tri godine, nije napravljen završni korak da se osnuje Centar, što je uz potrošnju novca za izgradnju i opremanje drugi uvjet za podnošenje zahtjeva za EU sufinanciranjem. Dakle, bez toga nema novca od EU-a. Međutim, naš sugovornik tvrdi da je Uredba o osnivanju Centra davno poslana na potpis premijeru Plenkoviću u Banske dvore, još u proljeće 2021., dakle prije skoro dvije godine, još za vrijeme bivšeg ministra gospodarstva Tomislava Ćorića. No niti je Uredba donesena, niti je imenovan ravnatelj. Ukoliko se to ne riješi do kraja ove godine, Hrvatska će, tvrdi naš sugovornik, izgubiti pravo na bespovratna sredstva iz EU.
Uzajamni demanti
Stavove našeg sugovornika nismo uzeli zdravo za gotovo iako smo se mogli uvjeriti da dobro poznaje strukture samog Ministarstva gospodarstva. No iznenadila nas je šutnja i Ministarstva gospodarstva na čijem je čelu ministar Davor Filipović, ali i šutnja Banskih dvora. Doduše, Ministarstvo gospodarstva nam je odgovorilo na prvi set pitanja koje smo poslali, točnije rečeno samo na dio pitanja, dok su neka prešućena.
Primjerice, nismo dobili odgovor tko je u Ministarstvu gospodarstva voditelj tog projekta. Na pitanje zašto još nije donesena Uredba i imenovan ravnatelj Centra i prijeti li zaista zbog toga opasnost da izgubimo novac koji nam je namijenila EU, iz Ministarstva je još prije Nove godine stigao odgovor da je za uspostavu Centra imenovan projektni tim. Ali za razliku od našeg sugovornika, tvrde da ‘postupak donošenja Uredbe o osnivanju Centra nije povezan s korištenjem sredstava iz EU proračuna‘.
Pitali smo opet našeg sugovornika, no on je rezolutno ostao pri toj tvrdnji da je Uredba uvjet za povlačenje novca iz Bruxellesa. U Ministarstvu gospodarstva su potvrdili da je Uredba zaista pripremljena s obrazloženjem zašto je još premijer Plenković nije potpisao.
- Nakon pribavljanja pozitivnih mišljenja resornih ministarstava bit će upućena na usvajanje Vladi Republike Hrvatske – tvrde u Ministarstvu gospodarstva.
Ako je istina da mišljenja trebaju dati još neka ministarstva, pitanje je kako je moguće da to nisu napravili za dvije godine otkako je pripremljena. No kao što smo naveli, prema tvrdnjama našeg sugovornika Uredba nije poslana ni u kakva ministarstva, nego ju je u Banske dvore na potpis premijeru Plenkoviću poslao još bivši ministar gospodarstva Ćorić. Pitali smo Vladu o tome još prije Nove godine, a zatim smo upit ponovili krajem siječnja, no iz Banskih dvora nismo dobili nikad odgovore. Zanimalo nas je zašto Vlada još nije donijela Uredbu i zašto nije imenovan ravnatelj Centra te prijeti li zaista zbog toga opasnost da izgubimo novac koji nam je namijenila EU.
S obzirom da su u Ministarstvu gospodarstva tvrdili da čekaju mišljenja drugih ministarstava nakon čega će poslati Uredbu na potpis na Markov trg (iako je uredba već u nekoj od tamošnjih ladica, tvrdi naš sugovornik), poslali smo im krajem siječnja dodatni set pitanja. Zanimalo nas je jesu li pribavljena pozitivna mišljenja resornih ministarstava za osnivanje Centra te smo tražili da nam navedu o kojim je to ministarstvima riječ. Također nas je zanimalo da nam navedu koliko ima istine u tome da projekt Centra na zagrebačkoj Kajzerici nije ni prijavljen za financiranje iz EU fondova (što su nam naknadno i potvrdili, ali ne iz Ministarstva gospodarstva, nego iz Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU).
Međutim, na taj drugi set pitanja nismo dobili odgovor. Štoviše, naslutili smo da ga nećemo ni dobiti jer nas je početkom veljače telefonski kontaktirala osoba iz Ministarstva gospodarstva poručivši nam da ćemo morati čekati odgovor još 15 dana, što je zakonski rok. Napomenuli smo da zakonski rok od 15 dana ne teče od danas (tj. od dana kada smo dobili telefonski poziv), nego od 26. siječnja kad je upit poslan, na što je s druge strane telefonske žice rečeno: ‘Uredu, od 26. siječnja.‘ Ali odgovora nema ni do danas.
Smije li se zgrada rentati?
Naš izvor nam je rekao da postoji još jedna stvar koja bi mogla utjecati na odobrenje novca iz EU fonda. Naime, jedno vrijeme se razgovaralo o ideji da se čak Ured Vlade preseli u zgradu na Kajzerici, no od toga se ipak odustalo, ali su u međuvremenu lani počeli pregovori s Rektoratom Sveučilišta u Zagrebu da se privremeno preseli u tu zgradu kako bi se sadašnje zgrade Rektorata na Trgu Republike Hrvatske (bivši Trg maršala Tita) i u Nazorovoj ulici sanirale od šteta koje je nanio potres u ožujku 2020. U odgovoru na prvi set pitanja iz Ministarstva gospodarstva nam je potvrđeno da su se vodili pregovori, a iz Rektorata nam je pak potvrđeno da se još nisu preselili, ali da to planiraju u dogledno vrijeme.
Naš sugovornik tvrdi da bi zbog preseljenja Rektorata u zgradu na Kajzerici Europska komisija mogla osporiti dodjelu novca iz EU fonda, ili bi to barem mogla problematizirati. Naime, objašnjava, novac je striktno namijenjen za zgradu u kojoj će raditi Europski centar za inovacije, napredne tehnologije i sustave i u Bruxellesu nemaju namjeru financirati rentanje zgrade jer ona za to nije ni izgrađena. Ipak, u Ministarstvu gospodarstva misle drukčije.
- Eventualno privremeno smještanje Rektorata u navedeni objekt ne utječe na projektne aktivnosti ni na sredstva alocirana za aktivnosti Centra – poručuju iz Ministarstva odgovarajući na naš prvi set pitanja poslan prije Nove godine.
Ipak, da tu nečega ima ukazuje informacija o interesu Europske komisije za cijelu priču. Navodno je iz Bruxellesa Banskim dvorima poslan upit o tome u kojoj je fazi osnivanje Centra i što se dešava sa zgradom na Kajzerici. Kontaktirali smo Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu postavivši im to pitanje. Također smo pitali slaže li se EK da privremeno u zgradi Centra bude smješten Rektorat, a ne da se koristi za prvobitnu namjenu te je li uvjet za sufinanciranje i taj da se donese Uredba o osnivanju Centra i da se imenuje njegov ravnatelj.
Iz Predstavništva EK u Zagrebu nam je na pomalo diplomatski način poručeno da ‘Komisija pažljivo prati provedbu tog operativnog programa‘, ujedno nas upućujući da se za sve pojedinosti o konkretnom projektu obratimo ‘nadležnom upravljačkom tijelu koje raspolaže detaljnim projektnim informacijama – Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova‘.
Ali kao što smo već naveli, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova nije nam ništa moglo reći o tome jer projekt nije prijavljen za novac iz EU fondova. Zapravo, niti iz Predstavništva EK u Zagrebu nije odgovoreno direktno na naša pitanja, no da ne ostane sve na golom i dosadnom diplomatskom odgovoru, ipak su u tom uredu, iako opet uvijeno, napomenuli da je zapravo riječ o zajedničkom upravljanju tog projekta od strane Vlade Hrvatske i EK, što znači da je Bruxelles zainteresiran za razvoj projekta.
- Za financijsko upravljanje zadužene su i država članica i Komisija. U sklopu takvog tipa upravljanja odgovornost država članica je osigurati da se projekti provode u skladu s primjenjivim pravnim okvirom, da odgovaraju ciljevima definiranim u operativnom programu, kao i uvjetima za operativnu potporu, dok Komisija zadržava nadzornu ulogu – poručuju iz Predstavništva EK u Zagrebu.
Neupućeni Plenković i Filipović?
Dakle, iako nam nije odgovoreno direktno, moglo bi se reći da je naš sugovornik u pravu i da bi EK mogla problematizirati rentanje zgrade na Kajzerici od strane Vlade, na što nas upućuju riječi da država članica EU, tj. Hrvatska, mora ‘osigurati da projekti odgovaraju ciljevima definiranim u operativnom programu, kao i uvjetima za operativnu potporu‘, a ne nekim drugim ciljevima, primjerice rentanju zgrade.
Usprkos raznim pokušajima da dođemo do bilo kakvog suvislog odgovora o tome što je razlog da zgrada na zagrebačkoj Kajzerici tri godine nakon završetka i gotovo potpunog opremanja zjapi prazna, nismo uspjeli dobiti odgovor. Pokušali smo kontaktirati neke ljude u Ministarstvu gospodarstva, no nitko nije htio ni anonimno govoriti plašeći se da ne bude sankcioniran. No i njihova šutnja praktično govori da tu nešto nije uredu jer bi, da je sve kako treba, valjda energično tvrdili da problematiziramo bez razloga.
Naš sugovornik blizak Ministarstvu gospodarstva zapravo najmanje okrivljuje premijera Plenkovića i ministra gospodarstva Filipovića.
- Objektivno, u moru velikih problema koje njih dvojica rješavaju, problem zgrade na Kajzerici nije nešto čime bi se oni bavili, čak i da je situacija mirnija. Za to su nadležna njima podređena tijela. Vjerujem da njih dvojica čak ni nemaju pojma da je projekt Centra na Kajzerici stao – kaže naš sugovornik.
I opet moramo napomenuti, nije nam cilj tražiti afere, nego ukazati na problem. Možda je zapravo sve u redu, no šutnja Ministarstva gospodarstva i Banskih dvora dodatno pojačavaju sumnju da netko koči osnivanje Centra. Ako je točno da je već dvije godine Uredba o osnivanju Centra pohranjena u neku od ladica u Banskim dvorima, što je uvjet za dobivanje novca (možda i 96 posto ili 30-ak milijuna eura, odnosno 230 milijuna kuna) iz EU fonda, i ako je točno da bi skorašnje privremeno preseljenje Rektorata Sveučilišta u Zagrebu moglo izazvati brojne problematične upite iz Bruxellesa, onda je vrijeme da oni koji su zaduženi za taj posao zavrnu rukave, ili da objasne javnosti o čemu je tu riječ.