Skokom s osmog na peto mjesto među 16 zemalja CEE regije prema atraktivnosti lokacije za ulaganjem, Hrvatska je stranim investitorima sve privlačnija, a više od 80 posto ih je spremno ponovno ulagati u Hrvatsku, otkrila je analiza ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) među menadžerima i poduzetnicima 1620 poduzeća iz 16 zemalja srednje i istočne Europe.
Usporedbe radi, susjedna Slovenija zauzela je prvo mjesto na ljestvici atraktivnosti lokacije za investiranjem, dok je 2021. godine to mjesto držala Estonija. Ispred Hrvatske su prema tom parametru osim Slovenije još i Poljska, Češka i Estonija. Da investitori dolaze i raspituju se o investicijskoj klimi u Hrvatskoj potvrdila je na predstavljanju rezultata istraživanja Stefanie Ziska, direktorica AHK-a.
Situacija loša, ali ipak bolja nego prije
Hrvatski poduzetnici iz 141 poduzeća ispitani u istraživanju poslovnu situaciji u zemlji ocjenjuju pozitivno usprkos izazovima, a najpozitivnijim za poslovanje ocjenjuju ulazak Hrvatske u europodručje i Schengen. Ipak, kako je objasnio Marjan Vučak, predsjednik Njemačko-hrvatske Komore i predsjednik Uprave Meggle Hrvatska, više od petine ispitanika gospodarsku situaciju u Hrvatskoj smatra lošom, no to je ipak pomak u odnosu na prošlu godinu.
Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje srednje i istočne Europe u gotovo istom postotku kao sudionici istraživanja u Hrvatskoj ocjenjuju gospodarsko stanje vlastitih zemalja. Što se tiče poslovnih izgleda za 2023. godinu, 55 posto ispitanika su pesimistični i smatraju da će situacija ostati nepromijenjena, a 23 posto optimistično smatra da će se situacija poboljšati. Razlozi za takve rezultate su gospodarski uvjeti koje je prouzročio rat u Ukrajini, visoka inflacija te posljedice pandemije. Ipak, većina ispitanika trenutnu situaciju u svojoj djelatnosti smatraju zadovoljavajućom i dobrom, unatoč neizvjesnoj gospodarskoj situaciji.
Digitalizacijom protiv nedostatka radne snage
Vučak je također istaknuo da su po prvi put u istraživanju zabilježili vrlo visok postotak poduzetnika u Hrvatskoj koji kao izazov ističu nedostatak dobre, školovane radne snage. Problem nedostatka radne snage najveći broj poduzetnika nastoji riješiti educiranjem zaposlenika, ali i automatizacijom i digitalizacijom. Također, petina ispitanih zaposlenika kao rješenje vidi uvoz radne snage iz inozemstva.
Osim radne snage, sve poduzetnike u istočnoj i srednjoj Europi muče rast troškova energije i sirovina. Međutim, rizici rasta cijena energije i sirovina, kao i poremećaji u dobavnim lancima, globalni su problemi s kojima se suočavaju sve države u svim regijama. Stoga Schalk Opperman, član Uprave AHK-a i predsjednik Uprave Mercka, smatra da to neće utjecati na kompetitivnost tvrtki.
Zanimljivo, polovica ispitanika navodi da će se broj zaposlenika u njihovoj tvrtki povećati, dok ih pet posto procjenjuje da će se broj zaposlenika smanjiti. Također, najveći broj ispitanika smatra da će plaće u 2023. godini porasti za 10 do 20 posto.
Nedovoljna borba protiv korupcije
Daniel Matić, član Uprave AHK-a te predsjednik Uprave Allianz Hrvatska, naglasio je da će države koje investiraju u zelenu energiju zasigurno u budućnosti biti uspješnije od onih koje se ne usmjere na to.
Kao pozitivni aspekti poslovanja u Hrvatskoj navode se članstvo u Europskoj uniji, kvalifikacija zaposlenika, adekvatnost visokog obrazovanja, disciplina plaćanja, infrastruktura, produktivnost i zalaganje zaposlenika za bolje rezultate rada. Nedovoljna borba protiv korupcije ističe se kao najveći nedostatak poslovanja u Hrvatskoj. Kao nedostatke poduzetnici zatim navode porezna opterećenja, porezni sustav, javnu upravu i netransparentnost javne nabave.
Prema ukupno 21 aspektu poslovanja, Hrvatska ima prosječnu ocjenu 3,16 od 5, što je, kako su zaključili sudionici konferencije za medije, dobar rezultat u odnosu na druge zemlje istočne i srednje Europe.
