Hrvatska se sprema popuniti regionalnu prazninu po pitanju energije nakon što je rat u Ukrajini razotkrio je ovisnost Europske unije o ruskim fosilnim gorivima. U svemu tome, kako je jutros pisao Financial Timesu, Hrvatska bi mogla izaći kao pobjednik iz europske energetske krize.
Naime, trenutno se radi na planovima kako udvostručiti kapacitet Jadranskog naftovoda na 2 milijuna tona mjesečno što bi trebalo pomoći članicama EU koje imaju terminale i rafinerije spojene na plinovod i pokušavaju smanjiti ovisnost o ruskom plinu. Također, povećava se i kapacitet za uvoz ukapljenog prirodnog plina, dok bi, prema mišljenju analitičara, investicijski ciklus u energiju vjetra i sunca Hrvatskoj trebao omogućiti da postane neto izvoznik energije.
- Hrvatska ima dobre šanse da postane ‘energetska vrata‘ nizu susjednih srednjoeuropskih zemalja u trenutnoj energetskoj geopolitičkoj situaciji - rekao je Igor Dekanić, profesor na Geološko-rudarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, za Financial Times.
Hrvatska je počela diversificirati svoje izvore energije prije napada na Ukrajinu, uvozeći sve veću količinu nafte iz Azerbajdžana i Kazahstana, dok je smanjila dotok nafte iz Rusije za nešto više od četvrtine ukupnog uvoza u 2020. godini. Također, uvoz LNG-a, uglavnom iz SAD-a, zamijenio je ruske isporuke.
No, sada bi mogli profitirati ukoliko postanemo veći opskrbljivač susjeda koji su prisiljeni diversificirati svoj uvoz energije, ubirući povećane naknade za pretovar nafte i LNG-a. Primjerice, MOL, koji ima sjedište u Budimpešti, ovisio je o naftovodu koji pumpa rusku naftu preko Ukrajine za opskrbu svojih rafinerija u blizini Budimpešte i Bratislave. No, taj je model sada ugrožen sankcijama EU-a, mogućom ratnom štetom ili odlukom Rusije da zaustavi dotok, kao što se nedavno dogodilo s plinom preko plinovoda Sjeverni tok. MOL-ova rezervna opcija je Jadranski naftovod što je opcija koja bi mu omogućila da smanji ovisnost o ruskoj nafti.
Inače, naftovod kojim upravlja Janaf, može transportirati oko milijun tona nafte mjesečno, a navodno je planirano dodatno ulaganje za udvostručenje kapaciteta čime bi se pokrile potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji. Također, povećanje kapaciteta uvoza LNG-a u Omišlju, na razine veće od godišnje potrošnje u zemlji, trebalo bi ojačati regionalnu ulogu Hrvatske.
Hrvatska je već mogla preuzeti puno veću ulogu regionalnog čvorišta za uvoz nafte i plina da nije odgodila i smanjila izgradnju svog LNG terminala za jedno desetljeće, rekao je András Simonyi, energetski stručnjak u Globalnom energetskom centru Atlantic Councila. No, trenutni pristup Hrvatske, koja se nada kratkoročnom porastu potražnje za fosilnim gorivima, možda bi se ipak mogao isplatiti. Osim toga, Julije Domac, savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za energetiku, rekao je da Vlada cilja na proširenje kapaciteta solarne energije i udvostručenje snage vjetra sa sadašnjih 1 GW, te radi na regulatornoj i mrežnoj nadogradnji kako bi se zemlji omogućilo za prijenos više obnovljive energije.