Sudeći po šutnji Ministarstva pravosuđa i uprave te stavovima Hrvatske odvjetničke komore (HOK), iako se to nigdje izričito ne navodi, država je odlučila ići na Sud EU na kojem će se suprotstaviti Europskoj komisiji (EK) vezano za slobodu kretanja odvjetnika i odvjetničkih društava. Drugim riječima, čini nam se da je Vlada RH uvjerena da EK nije u pravu što prigovara zbog neusklađenosti hrvatskih nacionalnih propisa s pravilima EU-a, pa će ići, kako bi se to nekada reklo, ‘i do Maršalata‘.
Šalu na stranu, EK je službeno opomenula Hrvatsku, što je prvi korak u mogućem kažnjavanju naše zemlje ako u roku od dva mjeseca u Bruxelles ne bude poslan odgovor i ne budu uklonjeni nedostaci. Ako ne dobije zadovoljavajući odgovor, Komisija Hrvatskoj može uputiti obrazloženo mišljenje, a ako ni nakon toga ne bude ništa, onda će o sporu odlučiti Sud EU.
Ali i tu je procedura dosta duga, na što vjerojatno računaju u Vladi, iako se da naslutiti kako vjeruju da u konačnici mogu pobijediti Komisiju na sudu. Riječ je inače o starim opomenama EK Hrvatskoj, no odvjetnici nisu time bili oduševljeni ni prije, a sudeći prema odgovorima, ni sada.
Pravila EU, kako navode u EK, odvjetnicima i odvjetničkim društvima olakšavaju pružanje usluga u više država članica i ujedno jamče odgovarajuću razinu zaštite potrošača i građana. Konkretno, Komisija smatra da hrvatski propisi nisu u skladu s Direktivom o odvjetnicima, Direktivom o uslugama ni načelom slobode poslovnog nastana te navodi primjere.
Prvi je da hrvatski nacionalni propisi odvjetničkim društvima iz EU-a zabranjuju da osnuju društvo kćer u Hrvatskoj, dok hrvatska odvjetnička društva pak imaju tu mogućnost. Kao drugo ističe se da odvjetnike koji obavljaju djelatnost u Hrvatskoj obvezuju da rade samo u jednom odvjetničkom društvu. Nadalje, kao treće, određene su visoke, diskriminirajuće i neproporcionalne naknade za prvu registraciju pri Odvjetničkoj komori.
To nije sve, jer EK ima primjedbe i na to što se odvjetnička društva nerazmjerno ograničavaju u komunikaciji o svojim aktivnostima putem društvenih mreža i internetskih stranica. Peta primjedba odnosi se na odvjetnike iz EU-a koji žele raditi u podružnici svojeg odvjetničkog društva u Hrvatskoj. Oni se, prema hrvatskim nacionalnim propisima, obvezuju da budu u radnom odnosu sa svojim odvjetničkim društvom.
Detaljan odgovor HOK-a
Poslali smo upit Ministarstvu pravosuđa i uprave u kojem smo tražili da prokomentiraju navedene briselske stavove, no nismo dobili odgovor. Iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK) pak poručuju da imaju detaljno i argumentirano obrazloženje da su hrvatski nacionalni propisi ‘u potpunosti usklađeni s europskom pravnom stečevinom i da europski odvjetnici nisu diskriminirani u pogledu obavljanja odvjetničke službe u Republici Hrvatskoj‘.
Osim toga, u odgovoru Lideru pišu da je riječ o ‘navodnoj‘ neusklađenosti. U doista detaljnom odgovoru na naš upit odbijaju sve primjedbe, počev od one da odvjetnička društva iz država članica EU ne mogu osnivati ista takva u Hrvatskoj. Podsjećaju da je izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu iz 2021. to omogućeno (čl. 27. st. 4.). Osim toga, navode, sada je izričito propisano (čl. 27.a) da europski odvjetnici u podružnicama odvjetničkih društava sa sjedištem u drugim državama članicama EU mogu pružati pravnu pomoć i iz prava Republike Hrvatske, što čak nije bilo sporno, napominju u HOK-u, ni prije navedenih izmjena i dopuna.
Slijedom toga novim Statutom HOK-a (čl. 87., sr.3) propisano je da odvjetničko društvo može osnovati drugo odvjetničko društvo ukoliko je upisano u Upisnik odvjetničkih društava i ukoliko je registrirano isključivo za obavljanje odvjetničke djelatnosti. Isto vrijedi i za osnivanje odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda s odvjetnicima iz Hrvatske ili odvjetnicima iz druge države članice Europske unije koji mogu obavljati odvjetničku djelatnost (čl. 36.b, st. 8).
Kada je riječ o obvezi dostave ugovora o radu između odvjetničkog društva i odvjetnika u tom društvu, u HOK-u ističu da svi odvjetnici upisani u Imenik odvjetnika Komore koji su zaposleni u odvjetničkom društvu sklapaju ugovor o radu koji dostavljaju Komori i na njih se primjenjuju opći propisi o radu. Obzirom da podružnice nisu pravne osobe (prema Zakonu o trgovačkim društvima, čl. 7. st. 3.), europski odvjetnici koji namjeravaju obavljati odvjetničku službu u podružnici odvjetničkog društva iz druge države članice EU dužni su HOK-u (prema Statutu, čl. 89., st. 9.) dostaviti dokaz o sklopljenom ugovoru o radu samo ukoliko je u matičnoj državi zasnivanje radnog odnosa između odvjetnika i odvjetničkog društva pretpostavka za obavljanje odvjetničke službe u odvjetničkom društvu.
U odnosu na mogućnost osnivanja podružnice europskog odvjetničkog društva s hrvatskim odvjetnicima u HOK-u navode da prema Zakonu o odvjetništvu odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika - samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama tog zakona. To pak znači da odvjetnik koji je član odvjetničkog društva ne bi mogao i samostalno obavljati odvjetničku službu. HOK u odgovoru Lideru ističe da se ‘ratio navedenog uređenja nalazi, između ostalog, u činjenici da postoji povećana vjerojatnost nastanka sukoba interesa u slučaju da isti odvjetnik obavlja odvjetničku službu u više organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva, što potkrepljuju i presude Suda EU, primjerice C-225/09 Edyta Joanna Jakubowska v Alessandro Maneggia. Pri tome se napominje kako je i u pravnim sustavima drugih europskih država, primjerice Njemačke, Finske, Norveške, Slovenije i Lihtenštajna, regulirano da članovi odvjetničkog društva odvjetničku službu mogu obavljati samo u odvjetničkom društvu čiji su članovi‘.
Liberalizirano oglašavanje
Što se pak tiče primjedba EK na visinu upisnine za upis u imenike odvjetnika HOK-a, nova Odluka donesena je na sjednici Upravnog odbora Komore 11. veljače 2023. kojom je visina upisnine za odvjetnike koji nisu bili upisani, ili su bili upisani kraće od dvije godine u Imenik odvjetničkih vježbenika smanjena za 40 posto. Za isto toliko je smanjena upisnina i za kandidate koji su bili upisani u Imenik odvjetničkih vježbenika više od dvije, a manje od tri godine. Zahvaljujući tome kandidati za upis u Imenik odvjetnika HOK-a plaćaju upisninu u rasponu od 500 do 3.000 eura, ovisno o kategoriji kandidata za upis.
U HOK-u su se također osvrnuli i na pitanje oglašavanja i reklamiranja odvjetnika, podsjećajući da je njegov Upravni odbor na sjednici održanoj 11. prosinca 2021. donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o reklamiranju, oglašavanju i WEB stranici odvjetnika kojim je udovoljeno ranije iznesenim primjedbama Europske komisije te su izmijenjene odredbe vezane uz samohvalu odvjetnika, isticanje prijašnje službe ili dužnosti odvjetnika te ciljano oglašavanje odvjetnika.
Vezano uz prigovor EK o nerazmjernom ograničavanju odvjetničkih društava u komunikaciji o svojim aktivnostima putem društvenih mreža i internetskih stranica, ističe se da sukladno Zakonu o odvjetništvu, više odvjetnika može imati zajednički odvjetnički ured, a dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika mogu osnovati odvjetničko društvo. Odvjetničko društvo također može osnovati drugo odvjetničko društvo. Budući da član odvjetničkog društva može biti samo odvjetnik ili drugo odvjetničko društvo, Zakon o odvjetništvu izričito dopušta povezivanje odvjetničkog ureda s drugim domaćim ili inozemnim odvjetničkim uredom radi obavljanja određenih poslova od zajedničkog interesa, pružanja međusobne pomoći i sl., dok udruživanje odvjetnika odnosno odvjetničkih društava s pravnim osobama koje se bave drugim djelatnostima nije moguće te posljedično nije moguće niti uspostavljanje zajedničkih internetskih stranica s takvim pravnim osobama, iz kojeg razloga takvo uređenje nije niti predmet Pravilnika o reklamiranju, oglašavanju i WEB stranici odvjetnika.
U odnosu na društvene mreže ističe se da Pravilnik o reklamiranju ne zabranjuje općenito kreiranje profila na društvenim mrežama, već zabranjuje kreiranje profila na način da se omogućuje javna dvosmjerna komunikacija između odvjetnika, zajedničkog ureda ili odvjetničkog društva i trećih osoba (npr. komentari i objave trećih osoba i sl.), sve s ciljem zaštite časti i ugleda odvjetništva.
Nepoznavanje hrvatskog jezika
Na naš upit odgovorio je i odvjetnik Marko Kallay, direktor odvjetničkog društva Kallay i partneri, naglašavajući da iznosi osobno mišljenje o zahtjevima EK-a, a ne mišljenje bilo kojeg tijela HOK-a. On razumije nastojanja EK da na cijelom području EU odvjetnici pružaju svoje usluge bez administrativnih i drugih prepreka, no podsjeća na još uvijek postojeće razlike pravnih sustava u zemljama članicama, o čemu piše i Travaš u spomenutom članku.
Osim toga, navodi i činjenicu ‘da se strani odvjetnici, uglavnom, ne služe hrvatskim jezikom, a što za kvalitetu pružanju odvjetničkih usluga i pravnu sigurnost njihovih stranaka može, i često, predstavlja ozbiljan problem jer bez znanja hrvatskog jezika ne mogu zamisliti kvalitetno i pouzdano pružanje odvjetničkih usluga u RH‘.
Prema njemu, HOK mora štititi profesiju odvjetnika, što znači da ne može svakome bez ispunjavanja odgovarajućih preduvjeta dozvoliti da pruža odvjetničke usluge u RH.
– U tom smislu podržavam stav HOK-a da i visokim upisninama i članarinama i provjerama znanja, provjerama znanja hrvatskog jezika i sl. dodatno oteža upis u Registar odvjetnika – a taj stav se ne odnosi samo na strane odvjetnike već i na sve one iz Hrvatske koji, u nekom trenutku svojeg profesionalnog života, odluče da budu odvjetnici.
Iz osobnog dugogodišnjeg iskustva mogu posvjedočiti kakvu sve štetu mogu strankama nanijeti odvjetnici kojima se dopusti pružanje odvjetničkih usluga u Hrvatskoj, bez da su za tu i takvu profesiju adekvatno školovani/osposobljeni – u tom kontekstu držim da bez minimalno tri godine rada u odvjetništvu u Hrvatskoj nitko ne bi smio biti odvjetnik u našoj zemlji. Posebno je iritantno kada se prilikom pravnog savjetovanja primjenjuje odgovarajuće hrvatsko pravo, a strani odvjetnici/pravni savjetnici koriste pravna rješenja koja hrvatski pravni sustav ne poznaje i sl.
Pri tome ne govorim o transakcijama, sporovima i sl. u kojima je ugovorena primjena kakvog drugog prava osim hrvatskog prava, a u kojem slučaju se sudjelovanje stranih odvjetnika ne samo podrazumijeva, već je isto conditio sine qua non za kvalitetno pružanje odvjetničkih usluga strankama – poručuje Kallay.
HOK podržava Vladu
Ipak, smatra da iz EU treba uzeti sve ono što je dobro, primjerice da se i u hrvatskom odvjetništvu dozvole organizacijski oblici uobičajeni u Uniji. Kao argument u korist takve inicijative ističe da bi u suprotnom to bilo sputavanje poduzetničkih sloboda hrvatskih odvjetnika (npr. da članovi uprave odvjetničkog društva mogu biti i osobe koje nisu zaposleni odvjetnici u društvu, da suvlasništvo u odvjetničkom društvo mogu imati i fizičke/pravne osobe koje nisu vezane uz odvjetništvo, reklamiranje i sl.). Sputavanje poduzetničkih sloboda odvjetnika, smatra Kallay, čini ih ‘nekonkurentnima svima onima koji će, vjerojatno, u konačnici u Hrvatskoj pružati odvjetničke usluge ili već duže vrijeme putem prijavljenih ili prikrivenih suradnji/podružnica/društava za pravni konzalting i sl. u našoj zemlji pružaju usluge pravnog savjetovanja‘.
- Zaključno, držim da je u ovom trenutku, i to nakon političke epopeje oko izbora predsjednika Vrhovnog suda, netom završenog štrajka sudaca koji nemaju pravo na štrajk, cirkusa oko izbora glavnog državnog odvjetnika, kontinuiranog lošeg i zakašnjelog i neplanskog i ad hoc zakonodavstva – ova tema od manjeg značaja za uredno funkcioniranje hrvatskog pravosudnog sustava – kaže Kallay.
Iz navedenih stavova, kao i šutnje Ministarstva pravosuđa i uprave, izvjesno je da se država opredijelila usprotiviti Komisiji na Sudu Europske unije, što u odgovoru nedvojbeno podržava i HOK.
- Hrvatska odvjetnička komora vjeruje da će Republika Hrvatska u očitovanju Europskoj komisiji na predmetnu službenu opomenu podržati stajališta Hrvatske odvjetničke komore koja su usmjerena na zaštitu hrvatskog odvjetništva i omogućavanje obavljanja odvjetničke službe od strane domaćih i europskih odvjetnika u Republici Hrvatskoj u skladu s europskom pravnom stečevinom, i da će se na taj način otkloniti prigovori Europske komisije – poručuju iz HOK-a.