Europska komisija je izvijestila da je danas Hrvatskoj isplatila četvrtu tranšu u iznosu od 162,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, ne uključujući pretfinanciranje, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, a time je, kako je istaknuo predsjednik Vlade Andrej Plenković, uz recentnu uplatu koja se odnosila na Operativni program Konkurentnost i kohezija, ‘preskočeno‘ dosad uplaćenih 20 milijardi eura u hrvatski proračun iz europskoga proračuna.
– Do sada je Hrvatska kao nova članica EU-a u nešto više od deset godina članstva primila 20 milijardi eura za brojne projekte i za razvoj – rekao je Plenković u ponedjeljak u uvodu sjednice Vlade.
Izvijestio je i da je Vlada danas uputila zahtjev za isplatom pete rate u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a riječ je o dosad najvećem pojedinačnom iznosu, od 822 milijuna eura.
Hrvatska druga najuspješnija članica u provedbi nacionalnih programa oporavka
Za petu ratu moralo se ispuniti 37 reformi i investicija i sve su ispunjene, a kako je istaknuo predsjednik Vlade, Hrvatska je trenutno druga najuspješnija članica Unije u provedbi, to jest povlačenju sredstava iz nacionalnih planova oporavka i otpornosti, iza Italije.
– Do sada smo u roku ispunili 157 od 157 zadanih kriterija, 122 reforme su ispunjene, 35 ugovorenih ili završenih investicija. Objavili smo ukupno 382 natječaja, poziva i nabave u vrijednosti od pet milijardi eura. Dakle, polovica cijelog NPOO-a je već u natječajima – izvijestio je Plenković. U usporedbi s drugim državama, napomenuo je, samo šest ih je dobilo uplatu treće, a samo tri i uplatu četvrte rate, među kojima je i Hrvatska.
Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) financira se bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,8 milijardi eura i zajmovima u iznosu od 4,2 milijarde eura. Hrvatska je dosad od Komisije dobila predfinanciranje od 818 milijuna eura, prvu, drugu i treću ratu po 700 milijuna eura te današnju četvrtu od 162,5 milijuna eura.
Kada je u pitanju danas uplaćena tranša, iz Komisije su podsjetili da je Hrvatska lanjskog 21. prosinca podnijela četvrti zahtjev za plaćanje, koji obuhvaća devet ključnih etapa i sedam ciljnih vrijednosti. Njima su obuhvaćene reforme u području javne uprave, pravosuđa, javne nabave, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te ulaganja u dekarbonizaciju energetskog sektora, elektroničkih komunikacija, istraživanja i inovacija te zdravstva, naveli su.
Iz Komisije su napomenuli da se, kao za sve države članice, plaćanja Hrvatskoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost temelje na uspješnosti i ovise o tome kako Hrvatska provodi ulaganja i reforme opisane u njezinu planu za oporavak i otpornost, to jest NPOO-u.
‘Niz projekata i reformi u sklopu NPOO-a‘
Govoreći o 157 dosad ispunjenih indikatora, ministar financija Marko Primorac rekao je u ponedjeljak da to između ostalog uključuje reforme, u smislu izmjene pojedinih zakona, primjerice o mirovinskom osiguranju, kao i o plaćama u javnim i državnoj službi, čime je došlo i do njihovog značajnog povećanja, a također, tu su i investicije u prometnu i energetsku infrastrukturu, u obnove škola i bolnica...
– Niz je projekata i reformskih zahtjeva koje su prije svega omogućene sredstvima iz NPOO-a – izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade, naglasivši da su praktički sva ministarstva bila uključena u provedbu NPOO-a i ispunjavanje reformi, ‘što pokazuje snagu našeg administrativnog kapaciteta‘.
– Ne može se dogoditi slučajno da provedete niz reformi u niz resora – ocijenio je ministar financija.
Upitan o dojmovima iz predizborne kampanje u kojoj sudjeluje kao nezavisni kandidat na listi HDZ-a i partnera u VI. izbornoj jedinici, Primorac je rekao da je oduševljen pozitivnim impresijama građana koje je susretao. – Građani prepoznaju napore učinjene kroz stabilizaciju javnih financija, kreditni rejting koji je na povijesno visokim razinama, poreznu reformu i rasterećenje, kao i kroz izdanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa – izjavio je Primorac, koji se nada ‘jako dobrom‘ rezultatu.