Efekt leptirovih krila ovih je dana u punom zamahu. Splitski Jadroplov, koji se dosad bavio isključivo prijevozom rasutih tereta, obogatio je svoju flotu prvim tankerom za prijevoz ukapljenog plina (LPG-a). ‘Marko Marulić‘ preuzet je u Japanu i odmah je krenuo na svoje prvo komercijalno putovanje iz Južne Koreje u Kinu.
Istodobno je analitičar Wooda Mackenzieja Fraser Carson izbrojio 51 brod s LNG-om blizu europskih obala. Već nekoliko mjeseci ranije Petrokemija je zaustavila proizvodnju mineralnih gnojiva zbog preskupa plina, koji je prešao 80 posto troškova. I to nije prijetnja samo za nju, nego za cijelu branšu mineralnih gnojiva u Europi. Pogoni za proizvodnju mineralnih gnojiva zatvaraju se po cijelom kontinentu, pa su cijene dodatno porasle, iako su već prošle godine doživjele povijesni maksimum.
Tako domaći poljoprivrednici grcaju uoči jesenske sjetve – zbog leptira, odnosno zbog skupog sjemenja i još skupljega gnojiva, i teško da će zasijati i jedan hektar više nego lani. Za to vrijeme Europa, u strahu od zime zbog smanjenja i mogućeg prekida isporuke ruskog plina, traži alternative i okrenula se LNG-u. Još ljetos je počelo punjenje europskih skladišta plina, koja su, procjenjuje se, dostigla popunjenost od 95 posto. I sad brodovi pred Europom čekaju na uplinjavanje, pa makar to potrajalo i nekoliko mjeseci, koliko treba Njemačkoj i Nizozemskoj da osposobe nove kapacitete.
I Hrvatska je dio te globalne igre – diči se novim LNG terminalom na Krku i također ulaže u dodatne kapacitete – koji bi se sa sadašnjih 2,6 milijardi prostornih metara do 2024. više nego udvostručili – na više od šest milijardi prostornih metara na godinu. Sve skupa stajat će oko 180 milijuna eura. No za cijenu nitko i ne pita, pogotovo kad se očekuje i izdašan financijski ‘poguranac‘ iz Bruxellesa.
Kako god, sad je cijena za isporuku LNG-a u studenome niža od one koja se ugovara za siječanj. Dakle, plina će biti, samo je pitanje po kojoj cijeni. Njemačka je, primjerice, u prvih osam mjeseci na uvoz tog energenta potrošila gotovo 50 milijardi eura, praktički triput više nego u istom razdoblju prošle godine. A u SAD-u zadovoljno trljaju ruke i šalju ‘preko Bare‘ brodove s LNG-om, a poneke i s mineralnim gnojivima.
Sve se te uzročno-posljedične veze mogu usporediti s efektom leptirovih krila. Jedino što ovaj leptir nije mahnuo krilima u Amazoni i tako izazvao tornado u Teksasu. Taj ‘leptir‘ sjedi u Kremlju, a njegova ‘specijalna vojna operacija‘, zamišljena kao blitzkrieg, nije nadmašila samo jedan lepet krilima, nego traje već punih osam mjeseci, kao dvadesetak životnih vjekova prosječnog leptira. I koliko god izgleda da će Rusija izgubiti rat koji je sama izazvala, ostatak svijeta, a posebno Europa, živi u strahu od posljednjega Putinova zamaha, onoga na gumb koji aktivira nuklearno naoružanje. A onda su svi leptiri mrtvi.