Toliko smo puta u javnosti čuli izjave poput ‘na dnu smo Europe‘ ili ‘zadnji smo među članicama Europske unije‘ prema različitim ekonomskim i društvenim pokazateljima da smo već skoro i oguglali na njih. Primjerice, prosječna mirovina u Hrvatskoj je 388 eura (podaci Eurostata za 2021. godinu), a samo 30 posto ljudi vjeruje da će im mirovina donijeti sigurnost u životnoj dobi nakon 65 godina. U tim je pokazateljima, koji su u korelaciji, Hrvatska stoji na samom začelju u EU.
S druge strane, mladi u Hrvatskoj među zadnjima od svojih vršnjaka iz drugih europskih zemalja napuštaju roditeljski dom, petina ih je nezaposlena, najam ili kupnja vlastite nekretnine postaje sve teža, a o kupovnoj moći hrvatskih građana, koja najviše dolazi do izražaja kada usporedimo cijene istih artikala kod nas i u drugim državama EU, da i ne govorimo.
Međutim, od toga gdje smo, ekonomist Petar Vušković smatra da je važnije pitanje kamo idemo. Navodi da, prema Austrijskom instititu ‘Agenda Austria‘ iz Beča, Hrvatska u zadnjih pet godina bilježi najveći akumulirani ekonomski rast od svih zemalja članica EU.
– Trend iseljavanja je zaustavljen, bilježimo pozitivan migracijski saldo, više ljudi se u Hrvatsku useljava nego što se iseljava. Prosječna mirovina od 388 eura je rasla i na dnu smo ostavili Slovačku, Rumunjsku i Bugarsku. Ako je mirovina nagrada za životni rad onda prosječna mirovina ne bi smjela biti ispod 500 eura, zapravo to bi trebao biti garantirani minimum. Tome trebamo težiti – ističe Vušković.
Always look on the bright side
Vušković dodaje da nas je spomenuti ekonomski rast približio razini od 76 posto prosječnog europskog razvoja BDP-a po stanovniku. Iza nas se po BDP-u per capita nalaze još Slovačka, Latvija, Grčka i Bugarska. Podsjeća i da je nezaposlenost pala ispod pet posto, a po tom su kriteriju čak i neke Skandinavske zemlje, s kojima se često volimo uspoređivati, iza nas.
Kupovna moć raste, ali sporo
Hrvatska je prošle godine također dostigla 76 posto prosječnog BDP-a EU prema paritetu kupovne moći (koji pokazuje koliko je zemlja bogata – ili siromašna) te taj pokazatelj s godinama raste, no, i dalje je peta najsiromašnija država u EU.
Vušković, pak, objašnjava da kupovna moć nije jedino mjerilo standarda te ističe da je za standard bitna i sigurnost građana, dostupnost zdravstvene skrbi, kao i mogućnost putovanja. Primjerice, Hrvatska je nedavno proglašena najsigurnijom zemljom u Europi, prema tome koliko se njezini građani osjećaju sigurno šetati sami noću.
– Kupovna moć nam je niska jer se uspoređujemo sa zemljama čija je startna pozicija bila bolja, zemljama koje su povijesno gledano uvijek bile ekonomski razvijenije od Hrvatske. Činjenica jest da se prosječno bogatstvo u Hrvatskoj povećava, a samim time i zadovoljstvo građana. Pogledajte samo osobnu potrošnju koja raste već 15 mjeseci zaredom – komentira Vušković.
Međutim, prema istraživanju koje je ove godine također proveo Eurostat, Hrvati su prema zadovoljstvu životom u EU na 23. mjestu od 27 zemalja, a u deset godina članstva zadovoljstvo je tek neznatno poraslo, sa 6,3 na 6,8 bodova.
Država građanima mora biti partner
Svi spomenuti negativni podaci neminovno dokazuju da Hrvatska itekako ima mjesta za napredak. Na pitanje koje bi mjere ekonomske politike u tome mogle pomoći, Vušković ističe da bi upravljanje državnim poduzećima trebalo bolje uskladiti s najboljim poslovnim praksama i standardima, s obzirom na to da i dalje imamo visok opseg državnog vlasništva.
– Sviđa mi se što se raspravlja o stavljanju državnih nekretnina na tržište. Cilj ih je ponuditi mladima koji bi po povoljnijim uvjetima došli do nekretnina, u kojima bi mogli započeti svoj samostalni život. Možda tada statistika vezanosti mladih za roditelje ne bi bila tako loša. Takve socijalne politike su uvijek dobre. Dodatno bi snizile cijenu najma. Država mora biti partner svojim građanima. Dobar primjer su i državne obveznice koje su nuđene građanima. Država je u tom slučaju postala bankar građanima. To su dobre ekonomske politike – ocjenjuje Vušković.