Unatoč poteškoćama i smanjenom vremenskom okviru proračun za 2016 danas je složen. Proračunski deficit, kao što je i planirano, iznosi 7,5 milijarde kuna ili 2,2 projiciranog BDP-a, a ministar Zdravko Marić najavio je da se već ovim proračunom i ovim deficitom planira stabilizirati udio javnog duga u BDP-u. Što o proračunu za 2016 misle neki od najistaknutijih domaćih ekonomskih stručnjaka?
- Ukratko, ništa novo. Bez obzira na milijardu kuna gore-dole, koje su samo konfekcijske naravi, proračun je slično koncipiran kao i prošle godine. Ova zbrda-zdola sastavljena vlada niti nije mogla bolje. Ako uspiju izdržati ovu godinu, onda za 2017. mogu napraviti neki drugačiji plan. U ovom trenutku oni su uplašeni i boje se povući neki radikalan potez – izjavio je profesor Ljubo Jurčić.
Još je više nezadovoljan ekonomski analitičar Damir Novotny. Smatra da apsolutno nikakvih promjena ni zaokreta nije bilo, a preporuke EU koje se tiču zdravstva, obrazovanja i mirovinskog sustava su zanemarene.
– Vjerujem da će Europska komisija početi s pritiskom da se te reforme provedu što prije – poručuje Novotny.
- Velikih promjena nije bilo. Smrznuta je struktura rashoda, što smatram dobrim potezom. Pogotovo ako se zahvaljujući tome dobilo manevarskog prostor za pregovore sa sindikatima glede njihova zahtjeva za porast plaće od 6 posto. Ključni test fiskalne politike ove vlade biti će proračun za sljedeću godinu. Reforme se nisu mogle provesti u tako kratkom vremenu. Možda se moglo više rezati na masi plaći – smatra Hrvoje Stojić, direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Bank.
Oni koji su očekivali reforme ostat će nezadovoljni, smatra ekonomski analitičar Guste Santini.
– Evidentno je da vlada nije bila pripremljena za tako odgovornu funkciju i napravila je proračun onako kako je najbolje mogla u kratkom vremenu. Velika je stvar da je deficit išao ispod 3 posto projiciranog BDP-a. Ovu vladu treba svakako podržati, no o pravom stanju stvari znati će se tek sutra na sjednici Sabora, kada ćemo konačno vidjeti koliko je Hrvatska spremna za promjene.
Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca je rekao:
- Iz strukture proračuna te poruka premijera i ministra financija jasno je da je primarni fokus u njegovu sastavljanju bilo smanjenje deficita i obuzdavanje daljnjeg rasta javnog duga. Najveći rizik ostvarenja ovakvoga proračuna vidimo u projiciranom gospodarskom rastu te očekivanim prihodima od aktivacije državne imovine. Uštede koje su ovim proračunom ostvarene napravljene su po principu svugdje po malo pa je vjerojatno ovo maksimum ušteda koji se mogao ostvariti. Značajnije promjene strukture proračunskih rashoda i uštede moguće su samo uz provedbe reformi i ozbiljnih promjena u načinu rada svih proračunskih korisnika. Promjene moraju biti duboke i suštinske, a ne površinske i nikako ne demagoške jer s takvim promjenama, kao što je vidljivo iz dugogodišnje borbe s recesijom i njezinim posljedicama, nije moguće ostvariti značajniji gospodarski rast. Ohrabreni smo najavama premijera da će reforme zaista uslijediti i s nestrpljenjem ih očekujemo. Reforme, promjene, transformacije - kako god ih zvali – nužno je provesti ne zbog opomena koje dobivamo iz Europske komisije već zato jer bez njih, kao što je to HUP već bezbroj puta upozorio, nastavljamo zaostajati za drugim zemljama i propuštamo prilike za snažniji rast hrvatske ekonomije i društva.
- Na prihodnoj strani proračuna nema znatnijih promjena jer se za sada ne zadire u korekcije poreznog sustava, dok se na rashodnoj strani zamjećuju pomaci u strukturi proračunske potrošnje koji i dalje nisu dovoljno izraženi, jer u provedbi strukturnih reformi, koje bi omogućile održivo smanjenje potrošnje, do sada nismo bili dovoljno učinkoviti, poručuju iz HGK i dodaju kako proračun shvaćaju kao početak sustavnog rada na fiskalnoj konsolidaciji i održivom fiskalnom sustavu.
- U tom kontekstu planirane uštede vidimo tek kao početnu točku daljnjih reformskih poteza koji će omogućiti učinkovitije i jeftinije funkcioniranje države i time što prije otvoriti mogućnost da se korekcijama na prihodnoj strani proračuna rastereti poduzetništvo i povećaju raspoloživa sredstva stanovništva te da se na rashodnoj strani proračuna osigura pomak u strukturi rashoda koji će stimulativnije djelovati na zapošljavanje, investiranje i rast gospodarske aktivnosti.
- Treba ojačati napore da se aktivnostima u provedbi proračuna maksimalno pridonese ovogodišnjim ciljevima iz europskog semestra, koji su fokusirani na jačanje investicija, provedbu strukturnih reformi i odgovornu fiskalnu politiku.