Da nedostatak radne snage postaje ključnom preprekom snažnijeg rasta, ne samo u kratkome roku, jasno je već dulje vrijeme. No, da brojka potrebnih radnika dramatično brzo raste rijetko je tko prognozirao.
U svojim nedavnim analizama najdalje je otišao glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić koji upozorava kako, uz nastavak energetske krize, geopolitičke rizike, pogoršanje sentimenta potrošača u euro području, visoku inflaciju, prekomjerno stezanje centralnih banaka, volatilnost financijskih tržišta i lošijih uvjeta financiranja, glavna prijetnja srednjoročnom rastu ostaju nepovoljni demografski tijekovi uz manjak radne snage – tvrdi da u Hrvatskoj u ovome trenutku nedostaje najmanje 200 tisuća stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada.
– Nema znakova usporavanja, infrastrukturni projekti kao i cijeli građevinski sektor odlično stoje i pozitivno odskaču od trendova u Njemačkoj i ostatku EU. Turizam stalno apsorbira velik broj radnika, ne samo ljeti, a u regionalnome bazenu više nema dovoljno ljudi koji žele raditi.
Naša je realnost da i u Hrvatskoj i u regiji ljudi žive sve bolje i ne žele raditi na loše plaćenim poslovima. No, ljudi iz trećih zemalja ne popunjavaju samo te rupe, sve ih je više ne samo u industriji nego, recimo, i u bankarstvu gdje rade na nekim jednostavnijim poslovima. Stoga su ovogodišnje potrebe za oko 200 tisuća radnika očekivane – precizirao je Stojić.
A kakve su stvarne brojke? Od 2018., kada je započeo brži uzlazni trend, broj se radnika pristiglih u Hrvatsku povećao čak četiri puta, s nešto manje od 33 tisuće na 133 tisuće u 2023., i to ne cijeloj, zaključno s rujnom.
Kako preciziraju u MUP-u, u 2022. godini do 31. prosinca ukupno je izdano 124.121 dozvola za boravak i rad, od toga su za novo zapošljavanje izdane 79.458 dozvole, za produljenje 27.827 te za sezonske radnike 16.836. U 2023. godini zaključno s danom 30. rujna izdano je 133.014 dozvola za boravak i rad.
- Ministarstvo unutarnjih poslova nije nadležno za vođenje zbirki podataka o zaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj, pa niti o stranim državljanima. Za daljnje informacije o broju stranih radnika koji trenutno rade možete se obratiti Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Sukladno Zakonu o strancima, određene kategorije državljana trećih zemalja na temelju odobrenog boravka, primjerice, stalnog boravka ili dugotrajnog boravišta, privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem itd. (članak 89. Zakona o strancima) mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez obveze ishođenja dozvole za boravak i rad. Uvidom u zbirke podataka ovog Ministarstva utvrđeno je da na dan 30. rujna 2023. godine 128.736 državljana trećih zemalja ima važeću dozvolu za boravak i rad – tumače u MUP-u.
Najviše stranaca u graditeljstvu i turizmu
U ‘prozvanom‘ Ministarstvo rada, pak, nemaju detalje. Kažu tek da se dozvole za boravak i rad stranih radnika izdaju najviše u sektoru graditeljstva, turizma i ugostiteljstva i u razdoblju od 2021. do rujna 2023. godine oko 70 posto dozvola za boravak i rad izdano je upravo u tim sektorima.
Koliko je u tome zastupljeno agencija ne znaju. - Agencije za privremeno zapošljavanje su poslodavci, kao i svi drugi poslodavci, a agencije za posredovanje su posrednici koje nisu izravno uključene u postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, stoga Ministarstvo ne raspolaže podacima o zapošljavanju stranih radnika putem navedenih agencija.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova do kraja rujna 2023. godine izdano je 133.014 dozvola za boravak i rad i to najviše za državljane Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Očekuje se da će strani radnici iz navedenih država i nadalje biti najzastupljeniji, a broj stranih radnika u Republici Hrvatskoj ovisit će o raspoloživosti domaće radne snage i potrebama gospodarstva – poručuju iz Ministarstva rada u kojemu također ne žele prognozirati koliko bi ove godine doista moglo stići radnika niti kolike su stvarne potrebe.
No, zato u HGK nemaju problema s iznošenjem procjena. Josip Zaher, predsjednik Komore Zagreb i čovjek odgovoran za nedavno najveću konferenciju o zapošljavanju stranih radnika kaže: - S obzirom na naše analize i istraživanja unutar HGK, s članicama u gospodarskom sektoru procjenjujemo da bi do kraja godine bile iskazane potrebe do 180 tisuća stranih radnika. Važno je razumjeti da se Hrvatska, poput mnogih drugih europskih zemalja, suočava s demografskim izazovima i odljevom radne snage. Uz to, ekonomski rast i razvoj nekih sektora stvorili su dodatnu potražnju koju domaća radna snaga ne može zadovoljiti.
Dakle, strani su radnici ključni za održavanje rasta i konkurentnosti. Unatoč sezonskim oscilacijama graditeljstvo još uvijek ima značajne potrebe za radnicima, zbog povećanih investicija u infrastrukturu i obnovu, ali i novim investicijama u stanogradnji i logistici, posebno ako uzmemo u obzir produljenje vremenskih prilika koje pogoduju vanjskim radovima. Osim toga, industrija, logistika i trgovina su gospodarski sektori koji trenutno pokazuju veliku potrebu za stranim radnom snagom.
Važno je napomenuti da Hrvatska ima izraženu sezonsku komponentu, posebno u turizmu, što može stvoriti prividni pad potražnje tijekom zimskih mjeseci. Međutim, potreba za radnom snagom u drugim sektorima često se povećava kako bi nadoknadila ovu sezonsku varijabilnost – poručuje Zaher dodajući kako je dio problema i u činjenici da dio radnika, jednom kada uđe u Hrvatsku, dakle i u EU, bez problema krstari drugim članicama u kojima su plaće atraktivnije.
Izmjene i dopune Zakona o strancima
-To je posljedica slobode kretanja radne snage unutar EU i ulaska RH u Shengen. Međutim, očekujemo da će se ta tendencija smanjiti sa stupanjem na snagu izmjena i dopuna Zakona o strancima, kojima se planira produžavanje valjanosti radne dozvole sa jedne na 3 godine te olakšane promjene zanimanja kod istog poslodavca kao i promjena poslodavca u istom zanimanju unutar važenja dozvole za boravak i rad.
Važno je i naglasiti da Hrvatska kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada i privlačnosti za strane radnike, kako kroz zakonske okvire, tako i kroz razne gospodarske inicijative. Osim produljenja valjanosti radne dozvole, potrebno je i poboljšati uvjete rada i boravka stranih radnika. To uključuje osiguranje kvalitetnog smještaja i hrane, pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, te zaštitu od diskriminacije – zaključuje Zaher.
Dakle, ove bi godine Hrvatska mogla ugostiti najmanje 150 tisuća stranih radnika dok se stvarne potrebe kreću između 180 tisuća i 200 tisuća i trend će ostati izrazito uzlazni.