Godišnja stopa inflacije u siječnju je pala na 4,1 posto s 4,5 posto u prosincu zahvaljujući snažnom padu inflacije industrijskih neprehrambenih proizvoda (tri posto nakon 3,9 posto u prosincu) te padu cijena energenata.
Pad cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda odraz je nižih cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu u odnosu na prethodnu godinu, normaliziranih globalnih opskrbnih lanaca i nižih proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na domaćem tržištu. Najveću neizvjesnost oko cijena uvezenih proizvoda u nadolazećem razdoblju predstavlja sueska kriza, koja bi mogla imati negativan efekt na cijene raznih dobara te općenito svjetsku trgovinu, stoji u tjednoj makroekonomskoj analizi Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna koju potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Iako hrvatski izvoz iz Azije odnosno Bliskog istoka čini svega dva posto BDP-a (među najmanjima u EU), naš glavni trgovinski partner Italija je druga najizloženija članica EU (7,2 posto BDP-a), što indirektno utječe na dostupnost mnogih roba iz međunarodnog tranzita u pravcu naše ekonomije i negativno djeluje na uvoznu inflaciju te općenito ekonomsku aktivnost.
Naime, trgovina između EU i Azije mogla bi biti značajno pogođena ukoliko prekidi trgovačkih ruta kroz Sueski kanal potraju. Iako trgovinske izloženosti ovom tipu rizika značajno variraju od zemlje do zemlje, zbog snažnih input-output veza diljem EU posljedice takvog poremećaja lako će se proširiti diljem EU.
Važno je primijetiti da je aktualna godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića te duhana u Hrvatskoj (6,1 posto) u siječnju malo iznad prosjeka euro područja (5,7 posto) obzirom na to da se kretanje cijena u EU i Hrvatskoj posljednjih mjeseci ujednačava ili čak smanjuje zahvaljujući padu proizvođačkih cijena nekih poljoprivrednih sirovina i proizvoda u EU te smanjenju domaće proizvođačke cijene hrane.
Bilježimo i nešto manji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena od 0,3 posto mjesečno nasuprot smanjenju od -0,4 posto na razini euro područja, i to zbog snažnijeg rasta cijena usluga (+0,7 posto mjesečno) nasuprot smanjenju od -0,1 posto u euro području.
Godišnja stopa inflacije usluga vjerojatno je dosegla vrhunac (5,9 posto nakon 6,9 posto u studenom), ali će u razdoblju pred nama sporo padati i to stoga što se ekonomija i dalje suočava s jakim pritiscima na rast troškova poslovanja. Naime, u 2024. očekujemo nastavak snažnog povećanje plaća te ukupnih primanja od deset posto, odnosno 15 posto, kao i ubrzanu konvergenciju cijena usluga koje su i dalje u prosjeku niže za 30 posto u odnosu na prosjek euro područja.
U 2024. prosječna inflacija četiri posto
Do ljeta ove godine očekujemo pad stope inflacije na razinu od oko tri posto uslijed slabljenja inflacije prehrambenih proizvoda, stabilizacije cijena nafte te ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje najavljenog kroz snažan pad šestomjesečnih očekivanja prodajnih cijena u euro području. Štoviše, tromjesečna cjenovna očekivanja domaćih trgovaca ostaju ispod onih u euro području, a zadnjih mjeseci ponovo rastu očekivanja oko stanja zaliha.
Nakon prosječne stope inflacije od osam posto u prošloj godini, u 2024. godini očekujemo prosječnu stopu inflacije na razini od oko četiri posto. Inflacija će dalje biti viša od prosječne stope u euro području (oko 2,5 posto), i to s obzirom na spomenuti relativno snažniji rast cijena usluga.
Iako se inflacija smiruje to još uvijek ne znači da je potpuno obuzdana s obzirom na daljnji snažan realni rast plaća zaposlenih ove godine od oko šesto posto, što je naročito podržano 32 postotnim povećanjem mase plaća u javnom sektoru te kontinuiranim povećanjima primanja u uslužnim sektorima. Spomenuto podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, naročito zbog toga što plaće rastu znatno brže u odnosu na prosječni rast produktivnosti u ekonomiji.
Na razini euro područja, a pogotovo u Hrvatskoj, snažan rast plaća nastavit će pogoniti cijene usluga i tako onemogućiti stabilizaciju ciljane temeljne inflacije blizu cilja ESB-a od oko dva posto.
Iako to neće spriječiti ESB da najkasnije polovicom 2024. krena smanjivati kamatne stope, očekivano labavljenje monetarne politike vjerojatno će biti nešto sporije u odnosu na očekivanja financijskih tržišta. Guvernerka Lagarde stoga ponavlja da je potrebno više izvjesnosti u pogledu ostvarenej srednjoročnog cilja inflacije na razini od dva posto.