Nakon podizanja depozitne stope na 4,00 posto, u Europskoj središnjoj banci (ESB) jačaju rasprave o kamatama na višak likvidnosti koju poslovne banke drže u središnjoj banci (iznad obvezne minimalne pričuve), piše glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna.
Riječ je o iznosu od 3,6 bilijuna eura, na što ESB trenutno mora platiti kamatu od oko 145 milijardi eura godišnje. Jedan od glavnih prijedloga je značajno podizanje stope minimalne pričuve sa sadašnjih jedan posto, čime bi se povećala obvezna minimalna pričuva i smanjio višak likvidnosti na koji se plaćaju kamate. Kao alternativu, predsjednik austrijske središnje banke Robert Holzmann zagovara ograničenje plaćanja kamata na višak likvidnosti ESB-a komercijalnim bankama na 90 posto.
Međutim, mjere u tom smjeru ne mogu se glatko provesti budući da vrlo različito utječu na banke iz različitih zemalja. Štoviše, neizvjesnost koju stvara rasprava ESB-a o podizanju stope minimalne pričuve može negativno djelovati na sklonost banaka kreditiranju te produbiti recesiju potaknutu kreditnom krizom i to posebno na periferiji EU.
‒ S obzirom na rasprave o ovoj temi koja su u tijeku, ali i probleme koji to prate, kao inicijalni korak očekuje se podizanje stope minimalne pričuve na razinu iz 2011. od dva posto u mjesecima pred nama. No, rizik je da se se ista podigne i (znatno) više zbog političkih napada na ESB ‒ zaključuje glavni ekonomist HUP-a.