Rast BDP-a u drugom kvartalu 2023. godine od 2,7 posto je malo ispod očekivanja (HUP: oko 3 posto), što predstavlja neznatno usporavanje rasta u odnosu na prvi kvartal ove godine (2,8 posto godišnje). Pritom je gotovo cjelokupni doprinos ukupnoj stopi rasta ravnomjerno raspoređen između osobne potrošnje te neto izvoza.
Ubrzanje rasta osobne potrošnje na 2,3 posto godišnje posljedica je snažnog realnog oporavka rasta plaća od 3,4 posto u drugom kvartalu nakon stagnacije u prvom kvartalu, ubrzanja rasta zaposlenosti nadomak 3 posto godišnje te jačanja turističke potražnje.
Solidan doprinos neto izvoza možemo zahvaliti više no dvostruko snažnijem padu uvoza (-3,6 posto godišnje) u odnosu na izvoz (-1,6 posto godišnje), stoji u priopćenju Hrvatske udruge poslodavaca. Unatoč relativno snažnom padu robnog izvoza (-9,7 posto godišnje), pad cijena energenata te relativno niska te usporavajuća stopa uvozno-intenzivnog rasta investicija po svojoj prilici trenutno uspijevaju koliko toliko balansirati saldo u međunarodnoj robnoj razmjeni.
Unatoč snažnom rastu izvoza usluga pod dominantnim utjecajem turizma, dobar dio ovog poboljšanja poništen je izrazito visokom stopom rasta uvoza usluga od 23,9 posto što tek treba objasniti naknadnim analizama.
Unatoč usporavanju, hrvatska godišnja stopa rasta BDP-a u drugom kvartalu je među najvišima u EU, gdje gotovo polovica članica EU prijavljuje godišnji pad realne stope BDP-a. U tom smislu mogli bi se reći da je hrvatsko gospodarstvo za sada zaštićeno od recesijskih tendencija u glavnim ekonomijama zahvaljujući solidnom realnom rastu produktivnosti u proteklim godinama. Naime, realni rast produktivnosti po satu u Hrvatskoj je tijekom zadnje tri godine po prvi puta premašio prosjek CEE regije (2,7 posto nasuprot 1,8 posto) te EU od svega 0,8 posto.
Zahvaljujući jačanju turističkih izgleda i robusnom tržištu rada u korist osobne potrošnje, ubrzanju rasta javnih investicija iz EU fondova u drugoj polovici godine te snažnom poboljšanju energetske bilance zadržali smo procjenu rasta BDP-a u 2023. godini od 3,0 posto. Pored potpunog ukidanja pandemijskih restrikcija na glavnim emitivnim tržištima u odnosu na prvi kvartal lani, na komparativnu prednost našeg turizma snažno utječe istodobno uvođenje eura, ulazak u Schengen te sve bolja prometna povezanost.
U drugoj polovici godine očekujemo nastavak snažnog oporavka realnih primanja stanovništva (od 4-5 posto), sve izraženiji u javnom sektoru pored rastućih socijalnih transfera. Također smo povisili procjenu rasta zaposlenosti na 2,7 posto zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti. Štoviše, očekujemo ubrzanje rasta investicija (+7,0 posto) na krilima EU fondova (dostupno EUR 4 mlrd ili 5,5 posto BDP-a), poticajnih (realnih) uvjeta financiranja te integracije poduzeća u globalne lance vrijednosti, što zahtijeva značajne investicije u produktivnost.
Razloga za oprez, međutim, nikad dosta s obzirom na to da pogoršanje poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) u recesijski ‘teritorij’ u kombinaciji sa značajnim pogoršanjem uvjeta financiranja u euro području te neizvjesnosti na tržištima energenata upućuju na daljnje slabljenje inozemne potražnje.