U skladu s padom PMI indeksa u europodručju, Hrvatska udruga poslodavaca zadržava procjenu snažnog usporavanja rasta robnog izvoza u ovoj godini. Čak i tada očekuju da će daljnja integracija u EU/globalne lance vrijednosti, stabilna domaća potražnja na glavnim EU tržištima te niska izloženost trgovinskim tokovima izvan EU, djelomično zaštititi Hrvatsku u nepovoljnom vanjskom okruženju.
Unatoč snažnoj uvozno-intenzivnoj investicijskoj potražnji te solidnom uvozu potrošačkih dobara, poboljšali su procjenu (relativno visokog) deficita u robnoj razmjeni na oko 25 posto BDP-a (ranije 27 posto), zahvaljujući snažnom poboljšanju energetske bilance u ovoj godini. Uslijed snažnog rasta prihoda od turizma te rekordnog priljeva EU fondova, HUP očekuje povratak u suficit na tekućem računu bilance plaćanja od oko 1,5 posto BDP-a već u ovoj godini, uz nastavak razduživanja prema inozemstvu.
U javnim financijama se nastavlja snažan oporavak zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a (oko 10 posto), daljnjem porezno izdašnom oporavku turizma, ubrzanju priljeva EU fondova, dobroj kontroli diskrecijskih troškova, smanjenju troška kamata te povlačenju pandemijskih potpora.
Pozitivan saldo proračuna uz snažan pad javnog duga otvara prostor za manje porezno rasterećenje (0,5 posto BDP-a) s fokusom na niža primanja uz davanje autonomije lokalnoj državi u porezima na dohodak ali i veći politički trošak ako rastući suficit ne vodi u snažnije rasterećenje plaća.
Nakon neočekivanog suficita od 0,4 posto BDP-a lani, u ovoj godini HUP očekuje manji deficit od svega 1 posto BDP-a uz daljnji pad javnog duga blizu 63 posto BDP-a. S obzirom da rast plaća ubrzava iznad 10 posto uz rast zaposlenosti od oko 2,7 posto, daljnji rast suficita lokalne države otvara prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope od postojećih uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma, koji je potpuno neiskorišten.
S obzirom na to da Hrvatska gotovo prednjači u EU po rastu minimalne plaće jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća. Iz HUP-a podsjećaju da aktivno korištenje fiskalnog prostora jedinica lokalne države potiče natjecanje u poboljšanju poslovne klime, cjenovnoj konkurentnosti rada u Hrvatskoj te dinamiziranju poduzetničke aktivnosti, kao i da porezno rasterećenje dohotka za jedan postotni bod podiže rast BDP-a do 2 postotna boda.
U cilju konkurentnosti, jednako je važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje kao ključnog elementa u naporima za podizanje razine produktivnosti. Prema produktivnosti rada po radnom satu, Hrvatska je na svega 68,4 posto prosjeka EU, kažu u HUP-u.
