Poslodavci smatraju da se dugoročna održivost hrvatskoga gospodarstva može postići jedino velikim povećanjem broja zaposlenih u privatnom sektoru, što je potpuno suprotno trendu. Privatnici ne mogu radnike namamiti ni za hrvatske uvjete visokim plaćama, a država zapošljava punom parom. Zato je, poručuju iz HUP-a, nužno porezno rasteretiti rad. Država i sindikati, očekivano, time nisu oduševljeni
Smanjenje poreza, smanjenje doprinosa ili kombinacija toga dvoga. Tim bi se riječima mogao sažeti prijedlog reformi poreznog sustava iz 'kuhinje' Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Cilj im je jasan i ne misle ga kamuflirati u nešto treće: porezno rasterećenje rada. Hrvatsko tržište rada treba postati konkurentnije, ne samo da bi se zadržala postojeća radna snaga, posebice kvalitetna, već i da bi se privukla nova. Zadržavanje radne snage posebno je važno u kontekstu IT-a i druge digitalne industrije u kojoj stručnjaci mogu raditi za bilo kojeg poslodavca na svijetu iz udobnosti svog doma, lokalnoga kafića ili iz vile u ruralnoj Istri uz bazen i to za plaću kakvu primaju IT-ovci s putovnicama primamljivijim od hrvatske.
Unatoč izvanserijskim rezultatima, domaćim IT tvrtkama takva je očekivanja teško ispuniti. A to nije jedini problem. Hrvatski poslodavci, posebice oni ovisni o sezonskim radnicima, više ne mogu računati na domaće tržište radne snage. U područjima u kojima posla nema nezaposleni su odavno otišli u zemlje gdje je satnica veća nego kod nas jer se, gle čuda, manje porezno opterećuje. A u te su zemlje otišli trbuhom za kruhom i drugi radnici s Balkana, pa tako sad i na Kosovu vape za radnicima, kojih nema ni za lijeka. Ne odlaze samo Balkanci, u takve zemlje odlaze i filipinski radnici, koje naši poslodavci priželjkuju jer su, navodno, vrlo vrijedni i vrlo jeftini. I oni su nas prozreli, a mi smo se doveli u situaciju da sezonu čekamo 'kratki' za nekoliko desetaka tisuća radnika. Ako to nije alarm, što bi uopće trebao biti?
Vlada 'razumije'
Visoka opterećenja na plaće ogroman su teret za poslodavce i onemogućuju veći rast prihoda svim zaposlenicima, a osobito visokokvalificiranim, poručuju iz HUP-a, u kojem podsjećaju da Vlada jest provela neke manje porezne reforme proteklih godina, no istodobno je, poentiraju, i povećala broj ljudi zaposlenih u javnom sektoru. I to za sto tisuća novozaposlenih u deset godina od pretposljednjeg popisa stanovništva.
– Hrvatska udruga poslodavaca smatra da je jedini put prema dugoročnoj održivosti hrvatskoga gospodarstva znatno povećanje broja zaposlenih u privatnom sektoru. Da bismo to postigli, nužno je premjestiti fokus porezne presije s rada – naglasio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.
A to je moguće jedino povećanjem neto dohotka, odnosno povećanjem neoporezivog iznosa osobnog odbitka na pet tisuća kuna, smanjivanjem niže stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, kao i zadržavanjem više stope poreza na dohodak od 30 posto, ali uz povećavanje iznosa na koji se ta stopa primjenjuje s 30 na 50 tisuća kuna. Međutim, sve ima ograničen učinak jer, kako tvrdi Iva Tomić, HUP-ova glavna ekonomistica, više od 30 posto ukupnog troška rada na gotovo svim razinama plaća su doprinosi. Zbog toga u HUP-u drže da su izmjene sustava doprinosa nužne već u kratkom roku i to smanjivanjem stope doprinosa za prvi mirovinski stup na 13 posto te smanjivanjem stope za zdravstveno osiguranje na 15 posto.
Poslodavci diljem Hrvatske podržali su HUP svjesni da je po hodnicima raznoraznih Vladinih institucija vrlo malo svjesnosti o problemima s nedostatkom radne snage ili njezinim zadržavanjem na terenu. Kao da se itko želi baviti proučavanjem strategija employer brandinga umjesto vlastitim biznisom i njegovim organskim rastom, ali u nevolji se primjenjuju i te popularno nepopularne metode kako bi se svaki čovjek zadržao, a novi privukao. S druge strane, jedini je pravi alat u rukama Vlade. Signali iz Banskih dvora zasad ne sugeriraju da je porezna reforma na stolu, tek se navodi da postoji 'razumijevanje' za probleme poslodavaca, kojima je, ako ćemo iskreno, strpljenje presušilo.
Dobar smjer
– Ili ćemo zadržati radnike pošto-poto ili ćemo otići iz Hrvatske u države s manjim poreznim presijama – istaknuo je vlasnik jedne veće IT kompanije koji je htio ostati anoniman.
A stručnjaci na sve ipak gledaju hladnije glave. Ivica Brkljača, ekonomski analitičar, misli da HUP-ovi prijedlozi idu u dobrom smjeru, no nije, kaže, nigdje pročitao koliko bi ti prijedlozi 'stajali' proračun opće države.
– Ugrubo bih rekao da je riječ o minimalno milijardu eura na godinu! Vjerojatno i više. Zato nije realno očekivati da Vlada takvo što odluči napraviti u idućih godinu-dvije – ističe Brkljača i dodaje da ipak postoje dijelovi u tom prijedlogu reforme koji bi mogli proći 'odmah'. Primjerice, povećanje neoporezivog iznosa osobnog odbitka na pet tisuća kuna. To je, prema njemu, najbolji, najjednostavniji i vjerojatno najpravedniji način poreznog rasterećenja radničkih plaća. Odmah bi se mogli implementirati i prijedlozi poput onih koji idu za povećanjem neoporezivih primitaka kod kojih država nema dodatnih izdataka, a koji poslodavcima otvaraju dodatan prostor za kompenzaciju radnika. To su, primjerice, dopušteni iznos za neoporezivu prehranu, iznos za stimulaciju odnosno nagradu za radne rezultate, dar za djecu, ali i podizanje praga prihoda studenata bez utjecaja na olakšicu za porez na dohodak roditelja.
– Poslodavcima treba otvoriti dodatni prostor za kompenzaciju radnika, osobito u sadašnjim vremenima visoke inflacije, kako bi očuvali kupovnu moć zaposlenika, a što će u drugom koraku biti korisno i za državni proračun – napominje Brkljača.
A što o prijedlogu misle porezni stručnjaci, a što sindikati, tko se hvata za glavu, a tko HUP proziva da sve više "vuku" na HGK, pročitajte u novom broju Lidera, u tiskanom i digitalnom izdanju.