U hotelske kapacitete u Hrvatskoj se u idućih pet godine očekuju investicije od gotovo pet milijardi eura, što je važno za povećanje kvalitete turističkog smještaja, a za realizaciju tih investicija nužna je izmjena nekoliko zakona i podzakonskih akata, ističu u HUP-ovom Fokusu tjedna.
Nove investicije u hotelske kapacitete glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna, objavljenom u petak, drži važnim za povećanje udjela hotelskih kreveta u ukupnim kapacitetima, koji je sada na oko 10 posto, za razliku od prosječnih 43 posto u mediteranskim destinacijama.
U sklopu tog investicijskog ciklusa samo u iduće tri godine u Hrvatskoj se planira 6.155 hotelskih soba, od čega čak 2.794 soba u segmentu pet zvjezdica, a 3.361 soba sa četiri, pri čemu je u vrijednosti ulaganja po hotelskoj jedinici od 235 tisuća eura Hrvatska na drugom mjestu u regiji.
Za te investicije, smatra Stojić, potrebni su preduvjeti kroz izmjene nekoliko zakona i niza podzakonskih akata, odnosno primjena Zakona o turizmu, koji je uveo obveze lokalne samouprave da izrade studije održivog turizma u kojoj se kao novost može i ograničiti gradnja nekretnina za kratkoročni turistički najam te prednost dati projektima izgradnje hotelskog smještaja.
U sklopu toga nužno je i donošenje zakonskih i operativnih alata, prvenstveno u Zakonu o prostornom uređenju, ali i u Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade te Zakonu o strateškim investicijskim projektima RH, jer ‘iako lokalna samouprava u studiji održivog turizma pojedinim projektima može dati status od posebnog značaja za razvoj destinacije, taj status nije podržan zakonskim aktima, stoga ne donosi prednost u provedbi ili ishođenju dozvola nad svim drugim projektima, kao što je primjerice kod projekata od strateške važnosti za RH‘.
Stojić se u Fokusu tjedna osvrće i na novost u Zakonu o pomorskom, institut ‘koncesije na zahtjev‘, za što također treba kroz podzakonske akte definirati otvorena pitanja, kako bi se taj institut mogao i provesti, za što su primjer zemljišta koja se koriste u kampingu, jer je dio tog zemljišta upisan u temeljni kapital društva, ali i naknadno proglašen pomorskim dobrom, pa stoga njihov status nije do kraja definiran.
Problem manjka radne snage
- Potrebno je donijeti i podzakonske akte koji će precizirati obavljanje komercijalnih aktivnosti na pomorskom dobru s ciljem omogućavanja jednostavnog dobivanja koncesije, neposredno na zahtjev postojećih korisnika za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima - piše Stojić, dodajući da treba i precizno i pravedno regulirati status imovine koja je nakon završetka pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra.
Također, za pokretanje značajnog investicijskog ciklusa izrazito važnim smatra i brzu operacionalizaciju Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kao i uključivanje turističkih tijela u izradu prostornih planova i strategije lokalnog razvoja.
- Hrvatska će u 2024., drugu godinu za redom, zabilježiti realni pad inozemnih prihoda u turizmu, što pokazuje da se postojeći model pod dominacijom kratkoročnog najma suočava s limitima daljnjeg rasta. Nepovoljna struktura smještaja očigledno rezultira najmanjom prosječnom potrošnjom inozemnih turista u Hrvatskoj od oko 160 eura po danu, što je oko dva do čak četiri puta niže nego u nekim mediteranskim destinacijama - navodi u HUP-ovom Fokusu tjedna uz primjere da je ta dnevna potrošnja u Italiji i Španjolskoj prosječno oko 215 i 260 eura, a u Francuskoj oko 500 eura.
Iznosi i da je turistički sektor prema kretanju EBITDA marže zabilježio najveći pad profitabilnosti u 2023., na 17,7 posto, a sa 22,1 posto u 2022. i sa 19 posto u 2019.
- Zbog problema manjka radne snage, koji će biti sve izraženiji s godinama, treba dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese izdavanja radnih dozvola za strane radnike - poručuje Stojić, uz podatak da je 2023. za turizam izdano 46.000 radnih dozvola strancima, a za 2024. se očekuje od 50 do 55.000 tih dozvola.
Stoga se HUP zalaže i za adekvatno pravno rješenje povremenih i privremenih poslova na principu vaučera, kako bi se potaknula dodatna aktivacija raspoložive domaće radne snage, a potrebno je poticati i programe stipendiranja, edukacije i promocije poslova u turizmu, kao i posebne programe za strane radnike za što bržu i lakšu integraciju.