Ožujski podaci za industriju i trgovinu na malo za veljaču pokazuju mješovita ekonomska kretanja potkraj prvog kvartala ove godine. Usporavanje pada industrijske proizvodnje na -0,7 posto godišnje (-1,7 posto u veljači) odražava oporavak proizvodnje netrajnih dobara za široku potrošnju, manji pad intermedijarnih dobara, dok proizvodnja izvozno-orijentiranih kapitalnih dobara nastavlja solidan rast (+5,8 posto), stoji u tjednoj analizi Hrvatske udruga poslodavaca.
Zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima skočile su 7,4 posto godišnje (+4,0 posto u veljači), što bi u kombinaciji s usporavanjem pada proizvodnosti rada u industriji (-0,9 posto godišnje) upućuje na stabilizaciju u lancima dobave te određeni optimizam po pitanju inozemne potražnje.
S druge strane, trgovina na malo u ožujku bilježi realni pad od -1,3 posto godišnje nakon rasta od 0,4 posto u veljači uslijed slabije prodaje hrane, pića i duhanskih proizvoda (-3,2 posto). Zahvaljujući realnom rastu plaća i zaposlenosti te daljnjem padu inflacije, mali pad potrošnje u ožujku je prolaznog karaktera.
S obzirom na malo ubrzanje pad industrijske proizvodnje u prvom kvartalu u odnosu na četvrti kvartal prošle godine (-1,7 posto godišnje prema -1,5 posto) te stagnaciju trgovine na malo nakon povećanja od 0,4 posto u zadnjem kvartalu lani, ove dvije ključne varijable u konačnici upućuju na usporavanje godišnje stope rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine prema 2 posto.
HUP-ov glavni ekonomist Hrvoja Stojića u analizi ističe da u ovoj godini očekuju pad industrije od -0,5 posto uslijed slabije inozemne potražnje te smanjene rentabilnosti proizvodnje zbog skuplje dobave ključnih inputa. Iako snažan rast životnih troškova nesumnjivo ‘koči’ potrošnju, u HUP-u očekuju oporavak osobne potrošnje na krilima turizma, snažnog tržišta rada uz realni rast plaća te rastućih socijalnih transfera.
S obzirom na jačanje izgleda za turističku sezonu, tržište rada te jačanje državnih mjera potpore stanovništvu ne iznenađuju nas nedavno poboljšanje procjene rasta BDP-a od strane Vlade u ovoj godini na 2,2 posto. Zahvaljujući jačanju turističkih izgleda, nizu s(p)retnih okolnosti za euro područje ove zime te robusnom domaćem tržištu rada uz nastavak subvencija za ublažavanje energetske krize, u HUP-u su također nedavno povisili procjenu rasta BDP-a na 1,0 posto, pri čemu zbog turizma trenutno prevladavaju rizici usmjereni naviše.
Pritom se naravno ne smije zanemariti negativne rizike koji mogu proizaći iz produbljivanja energetske krize, geopolitičkih nestabilnosti, recesije u euro području, uporno visoke inflacije, prekomjernog stezanja centralnih banaka, volatilnosti financijskih tržišta te pogoršanja uvjeta financiranja.