Do kada ćemo obilježavati Dan žena? Odgovor je jednostavan – dok ne postignemo ravnopravnost žena i muškaraca. Međutim, mnogi od nas to neće doživjeti za svog života jer istraživanja kažu da će se ravnopravnost spolova u Europskoj uniji ovim tempom ostvariti tek za 60 godina. A da bi se to napredovanje ipak malo ubrzalo, potreban je napor svih dionika društva i to ne samo jedan dan u godini.
Činjenica je da se ženama pruža manje poslovnih prilika nego muškarcima, a kada ih i dobiju, mnoge od njih prisiljene su birati između karijere i obitelji. Ipak, investitori više ne žele ulagati u tvrtke u kojima nema žena u upravama i na direktorskim pozicijama. A jeste li znali da su žene zbog svoje izraženije empatije glavni pokretači akcija za suzbijanje klimatskih promjena? Kao i da tvrtke sa ženama na čelu bolje odgovaraju na krize? Pa ipak, statistike i dalje ukazuju na njihovu neravnopravnost s muškarcima.
Sve su to teme o kojima se moglo čuti danas, na Dan žena, na konferenciji Ekonomija bez predrasuda – jačanje gospodarstva osnaživanjem žena u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Međunarodne mreže poslovnih žena. Uvod u konferenciju napravila je psihologinja Sandra Šućurović koja je svojim izlaganjem ohrabrila prisutne žene da se ne boje ostvariti svoj potencijal i pretvoriti ga u posao.
– Probajte osluškivati svoje srce. Potencijal nije talent, ne moramo imati talent da bismo ostvarili svoj potencijal, ali ono što moramo imati jest voljni moment da nešto želimo ostvariti, da si postavimo male korake do toga te da budemo uporni i neopterećeni tuđim mišljenjima. Potencijal znači biti najbolja verzija sebe – objasnila je psihologinja osvrćući se na negativne predrasude koje žene sebi nerijetko nameću, poput nesigurnosti da 'nisu dovoljno dobre' za određenu poziciju.
Investitori žele ravnopravnost
Broj žena u poduzetništvu od devedesetih godina 20. stoljeća do danas puno je veći i žene su ostvarile više prava od tada do danas, istaknula je Ivana Radić, biznis terapeutkinja i predsjednica Međunarodne mreže poslovnih žena. No, pandemija i ratovi unazađuju žene u njihovim pravima.
– Istina je da muškarci imaju više hrabrosti. Žene, kada su dovedene u situaciju da moraju biti hrabre, pronađu tu hrabrost – rekla je Radić.
Ivana Gažić, koja je na poziciju predsjednice Uprave Zagrebačke burze stigla prije 12 godina kada joj se ukazala prilika da kao žena ‘pomiri’ dvije posvađane muške strane, savjetovala je ženama da se usude, da probaju, da se ne boje biti na direktorskim pozicijama, baš kao što ni nju tada nije bilo strah preuzeti tu poziciju, i to u trenutku kada je tek rodila dijete. Financijska je industrija, dodala je Gažić, našla odgovor na rodnu neravnopravnost.
– Investitori danas ne žele investirati u tvrtke gdje su u upravama dominantni muškarci, ali ni gdje su dominantne žene, već žele ravnopravnost te provjeravaju stanje u upravama. Svijet se mijenja i uskoro će žene biti deficitarne na vodećim pozicijama jer će svi htjeti žene na vrhu. Na nama je da pripremimo žene za te pozicije – istaknula je Gažić napominjući da ženama treba dati više prilika, treba ih ohrabrivati i dati im glas.
Odgovorni su svi
U Hrvatskoj je samo pet društava s više od 40 posto žena u upravi – uprave Ericssona Nikola Tesla, Brodogradilišta Viktor Lenac i Ingre čine 100 posto žene, u Saponiji ih je 50 posto, a Podravka ih ima 40 posto u upravi. Te su tvrtke, navodi Selectio Grupa, ujedno i hrvatske tvrtke s najvećim udjelom žena u upravama.
Gažić je napomenula i da je problem u medijima što su u ozbiljnim temama poput politike sugovornici većinom muškarci, dok je radijska i televizijska voditeljica, inače po struci veterinarka Barbara Kolar dodala da je odgovornost na svima nama, ne samo na medijima. Mediji imaju neke druge postulate pa je potrebno i stvoriti priču koja bi im bila zanimljiva. Kaže da je iza nje stajao njezin inat i uspjela je 'unatoč', a ne 'zahvaljujući'.
Žene nose zelenu tranziciju
Da žene nisu niti svjesne koliko mogu i da tek u nuždi to shvaćaju naglasila je i Milka Kosanović, direktorica odnosa članstva u HUP-u, čiji je čvrst savjet ženama da 'ne budu dobre curice', da jasno kažu svoje mišljenje te da ne daju da ih muškarci stišavaju. Dodala je i da na krizne trenutke puno bolje odgovaraju tvrtke koje na čelu imaju žene. Također, s obzirom na balans privatnog i poslovnog života žena, Kosanović smatra da je pandemija dokazala efikasnost fleksibilnog rada te da poslodavcu ne bi trebalo biti važno kada će se posao obaviti, već koliko kvalitetno. Upravo te teme HUP afirmira.
Mnogo je više žena u zelenom i digitalnom jer su bolje prihvatile taj trend od muškaraca, smatra Snježana Turalija, direktorica tvrtke GREENiKA, koja se bavi zelenom i digitalnom tranzicijom.
– Danas kada EU podržava zeleno i digitalno sve je lako, ali ipak mislim da su najveći dio posla odradile žene, one profiliraju jedan dio naše ekonomije u tom smjeru. Prelazak na zelenu ekonomiju pokreću žene jer imaju empatiju za spas planeta i održivost, da ostanemo barem na ovom nivou na kojemu jesmo, da ne tonemo još više – rekla je Turalija.
Dodala je i da nove generacije drugačije funkcioniraju te je sada prilika da ravnopravnost uvedemo u obrazovanje, da mlade žene budu puno ravnopravnije.
Unatoč dvosatnoj raspravi, mnogo je pitanja ostalo otvoreno, pa su se svi sudionici složili da bi razgovori o ovako važnim temama trebali održavati ćešće, ne samo na Dan žena. Poruka s konferencije svim ženama glasi: Uzmite prava koja zaslužujete i budite glasnije.