‘;
Kad ulažemo u projekt geotermalne energije, tražimo tri stvari: geotermalni resurs, snažnu državnu potporu te snažan pravni okvir
Eksploatacija geotermalnih potencijala u Hrvatskoj tek je na početku. Buše se prve istražne bušotine, potencijali se tek potvrđuju. Zasad se, prema projekcijama koje je lani iznio u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja državni tajnik Ivo Milatić, do 2030. planira instalirati postrojenja snage od 320 megavata, što bi pojelo trećinu procijenjenoga potencijala geotermalne energije iz koje je moguće proizvoditi električnu energiju.
Kao pioniri zasad su se pokazali ENNA grupa, britanski Star Energy Group i turski Soyak Renewables, dio obiteljske grupacije Soyak koja je prije svega koncentrirana na građevinarstvo i metalsku industriju, ali ima iskustva i s geotermalnom energijom jer je u Turskoj razvila dvije takve elektrane kojima i dalje upravlja. Putem svoje tvrtke Terra Energy Generation Soyak u Legradu razvija postrojenje od 98 megavata koje će biti najveća geotermalna elektrana u Hrvatskoj. Projekt se realizira u dvije faze, svaka s 49 megavata, uz dodatni potencijal od 45 megavata. Očekuje se da će gradnja elektrane početi u proljeće 2026., a proizvodnja energije trebala bi krenuti početkom 2028. godine. Soyakov dolazak na hrvatsko tržište geotermalne energije događa se u trenutku kad Hrvatska intenzivno razmatra svoje energetske opcije. Can Soyak član je obitelji Soyak u čijem je vlasništvu grupacija koja nosi to prezime. Zadužen je za obnovljive izvore energije, vlasnik je i menadžer u Soyak Renewablesu. U razgovoru za Lider istaknuo je da su u Hrvatsku došli da ostanu.
Soyak i drugi investitori u geotermalne izvore energije zalažu se za uvođenje sustava poticaja. Zašto?
– Hrvatska već ima potrebne sustave na raspolaganju, a to je sustav poticajne premije (engl. feed-in-premium). Riječ o široko primjenjivom i univerzalnom modelu koji u cijelosti podupiremo. Sustav poticajne premije apsolutno je jedini način za privlačenje ulaganja u geotermalnu energiju.
Propovjednici slobodnog tržišta općenito se protive poticajima jer ne bi trebalo poticati ono što ne može dobiti isplativu cijenu na tržištu. Znam da je to pomalo pojednostavnjeno, ali što biste poručili na takvu tvrdnju?
– Geotermalni projekti vrlo su veliki, skupi i rizični. Ne znate hoćete li pronaći dovoljnu temperaturu za eksploataciju. Velik dio rizika postoji u početnoj fazi ulaganja, odnosno u istraživanju bušotinama. Kako bismo proizvodili električnu energiju iz geotermalne, tražimo vodu vrlo visoke temperature pod visokim tlakom, koja se u Hrvatskoj uglavnom nalazi u dolomitskim stijenama. Ciljamo dolomit na dubinama od tri do četiri kilometra, a nadamo se vrlo visokim temperaturama, između 150 i 200 stupnjeva.
Razumijem rizike. A što energija iz geotermalnih izvora donosi da bi opravdala poticaje?
– Kako bismo mogli financirati te projekte, državna shema potpore u sklopu sustava poticajne premije apsolutno je nužna. Geotermalna energija pridonosi energetskoj sigurnosti, što nema cijenu. Drugi obnovljivi izvori energije ne mogu pružiti osnovnu snagu (engl. base load power) kakvu imaju geotermalna postrojenja. U budućnosti, posebno s povećanim ulaganjima u obnovljive izvore energije, bit će neravnoteža u mreži, što znači vrlo velike fluktuacije cijena. Za uravnoteživanje tih neravnoteža osnovna je snaga važna. I drugi obnovljivi izvori energije vrlo su važan dio budućega energetskog miksa. Ali ne mogu pružiti takvu osnovnu snagu. Postoje dani kad nema ni Sunca ni vjetra, a geotermalna energija stabilna je tijekom dana, noći i cijele godine. Važno je napomenuti kako je subvencioniranje projekata obnovljive energije uobičajena praksa diljem Europe.
Soyak je odlučio ulagati u geotermalnu energiju u Hrvatskoj. Koji su glavni razlozi zašto ste odabrali baš Hrvatsku za svoje ulaganje?
– Kad ulažemo u projekt geotermalne energije, tražimo tri stvari: geotermalni resurs, snažnu državnu potporu u obliku poticajne premije (engl. feed-in-premium) te snažan pravni okvir. Hrvatska posjeduje sve tri te kvalitete. Zato smo sudjelovali na natječaju za licenciju za istraživanje raspisanom 2020. za naše istražno polje Legrad 1. Pobijedili smo i to je bio početak našeg puta u Hrvatskoj. Zatim smo izbušili prvu duboku istražnu geotermalnu bušotinu u povijesti Hrvatske, na što smo vrlo ponosni. Dosad smo ih izbušili dvije, a naša prva bušotina bila je 3300 metara. Naš su plan za budućnost bušotine između četiri i četiri i pol kilometra.
Je li moguće da negdje u Hrvatskoj, zbog visokog gradijenta, naiđemo na superkritične rezervoare?
– Ovisno o tome koje se polje eksploatira, ugrubo bi se moglo reći da rezervoari koji imaju potencijal za proizvodnju električne energije počinju na otprilike 3500 metara, a ovo o čemu govorite teoretski je moguće pronaći na vrlo velikim dubinama. Jako je neočekivano da postoje superkritični rezervoari u Hrvatskoj.
Cijeli intervju pročitajte u tksamnom ili digitalnom izdanju poslovnog tjenika Lider