Geotermalna energija definitivno ima potencijal da postane novi trend u obnovljivim izvorima energije te bi Hrvatska mogla izrasti u lidera regije u ovom energetskom segmentu, ponajprije zahvaljujući visokom geotermalnom gradijentu panonskog bazena, no prethodno bi trebalo razriješiti neke probleme, poput izvora financiranja istražne faze potencijalnih izvora te načina na koji će biti proizvodnja električne energije biti poticana kroz njenu cijenu. To su glavne poruke s jučerašnjeg Geotermalnog investicijskog foruma Hrvatska u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i tvrtke Alpheus.
- Međunarodna agencija za energetiku najavljuje da će u sljedećih 15 godina proizvodnja ugljena, nafte i plina doseći svoj vrhunac, što znači da je svijet na prekretnici i da moramo razmišljati dugoročno i strateški. Jer ako će tih fosilnih energenata biti manje, u svijetu koji demografski raste i sve više troši energije, to neminovno znači da će energija sutra biti skuplja, i da nam valja već sada ulagati u alternativne izvore energije, Bez sigurne energetske opskrbe nema ni političke ni gospodarske sigurnosti, nema ni vojske, pa ni svjetla ni grijanja. Zato je za Hrvatsku važno da razvija energetsku infrastrukturu – poručio je s konferencije predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
Premijer je u tom kontekstu istaknuo geotermalnu energiju kao obnovljiv, pouzdan i isplativ izvor koji je moguće rješenje za predstojeće izazove. Premijer je podsjetio da je EU uoči ruske agresije na Ukrajinu uvozio 56 posto svojih energetskih potreba od čega je 70 posto otpadalo na fosilnu energiju. Dodao je da EU uvozi 96 posto svojih potreba za naftom, 84 posto potreba za plinom te 57 posto svojih potreba za ugljenom, dok Hrvatska uvozi 80 posto nafte, 75 posto plina i 100 posto ugljena. Dakle, energetske potrebe Hrvatska namiruje slično Europi, pa je stoga i slično ranjiva.
Među domaće projekte koji pomažu diverzifikaciji energetske dobave u Europi i u Hrvatskoj istaknuo je LNG terminal na Krku koji će do sredine iduće godine povećati kapacitet na 6,1 milijardi kubičnih metara plina godišnje, te Plinacrov projekt četiri plinovoda u koji bi do kraja 2026. godine trebalo biti uloženo 533 milijuna eura, što premašuje sredstva uložena u Pelješki most.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je da su napori u razvoju geotermalne energije povećani, što se vidi iz podatka da je danas geotermalna energija potvrđena na 12 polja, te da su za dio njih već sklopljeni 25-godišnji ugovori o eksploataciji.
- Potrebno je dodatno ubrzati istraživanja, privući privatne investicije i pojednostavniti regulativni okvir. Geotermalna energija održivo je rješenje za energetski sektor i prilika za gospodarski rast, tehnički napredak i jačanje energetske sigurnosti – rekao je Šušnjar.
Geotermalna istraživanja uvrštena su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) iz kojeg je Agenciji za ugljikovodike dodijeljeno bespovratnih 50 milijuna eura za istraživanje geotermalnih izvora u blizini šest hrvatskih gradova – Vinkovaca, Vukovara, Osijeka, Zaprešića i Velike Gorice. Prošli petak počelo je bušenje kraj Velike Gorice.
- U prvoj fazi je bio nalet biznis developera i lokalnih zajednica, koji svi nisu imali dovoljno kapaciteta, tek smo u zadnjem natječaju uspjeli dovesti igrače koji su to započeto dovesti do kraja – rekao je predsjednik uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.