Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koji se primjenjuje od 1. siječnja ove godine, prag za upis u registar obveznika PDV-a zaokružen je na četrdeset tisuća eura. Nisu svi porezni obveznici zadovoljni tim rješenjem. Osim gunđanjem na društvenim mrežama, po kavama i pred TV ekranima, dio njih reagirao je na primjerenome mjestu u primjereno vrijeme – na prošlogodišnjem javnom savjetovanju kad je Ministarstvo financija prvi put javno i objavilo Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Reakcije su bile uzaludne, ali barem ih je netko čuo.
– S obzirom na novonastalu situaciju, rast cijena usluga i dobara, predlažemo da se prag za ulazak u sustav PDV podigne na pedeset tisuća eura, a ne na četrdeset tisuća – poručila je na portalu e-Savjetovanja Udruga proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež Ministarstvu financija. Njezin komentar, sad je jasno, nije prihvaćen. Autori Pravilnika mladim su Neretvanima na sebi svojstven način objasnili zašto odbijaju njihov prijedlog.
Strogo birokratski
– Napominje se da 1. siječnja 2025. na snagu stupa Direktiva Vijeća (EU) 2020/285 koja donosi promjene u vezi s posebnim postupkom oporezivanja za male porezne obveznike. S tim u vezi tijekom 2024. zbog usklađivanja s Direktivom Vijeća (EU) 2020/285 mijenjat će se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost u vezi s posebnim postupkom oporezivanja za male porezne obveznike te će se u okviru tih izmjena razmatrati i potreba za promjenom visine praga za upis u registar obveznika PDV-a – stoji u strogo birokratskom odgovoru na komentar mladih neretvanskih proizvođača agruma i povrća.
Za svaku je pohvalu da mladi iz doline Neretve sudjeluju u postupku javnog savjetovanja i ne bi ih takav birokratski odgovor trebao obeshrabriti. Ionako se rijetki prijedlozi prihvaćaju, katkad čak i oni koje, valjda reda radi, predlaže Mladež HDZ-a. No to ne znači da se svi prijedlozi odbacuju. Na javnim savjetovanjima itekako ima primjedbi i prijedloga na zakone i zakonske propise koji se prihvaćaju, što i jest svrha.
Aktivnim sudjelovanjem zainteresirane javnosti u radu državne uprave administracija dokazuje svoju transparentnost i otvorenost. Cilj je primjedaba i prijedloga koje građani kao zainteresirana javnost ostavljaju na nacrte zakona poboljšanje kvalitete života svakoga hrvatskoga građanina. To je barem ideja. Međutim, transparentna komunikacija državne uprave s građanima nije bila plod političke volje nijedne hrvatske vlade, nego je to bio jedan od uvjeta za primitak Hrvatske u Europsku uniju, odnosno uvjet koji smo morali ispuniti tijekom pretpristupnih pregovora. A da bi sve funkcioniralo jednostavno, a transparentno, 2015. uspostavljen je središnji državni internetski portal za savjetovanja s javnošću – e-Savjetovanja.
Broj savjetovanja raste, primjedbi pada
Naizgled je sve cakum-pakum. Broj provedenih savjetovanja već godinama raste. Nakon pandemijskih godina 2020. i 2021., kad je zabilježeno manje provedenih savjetovanja, 2022. bilo ih je gotovo kao u pretpandemijskim godinama. Podatke za 2023., doduše, još nemamo; tek se, naime, analiziraju. Podaci za lanjsku godinu trebali bi biti poznati i objavljeni najkasnije do 31. ožujka, kad će ih, prema zakonu, Hrvatskom saboru predstaviti povjerenica za informiranje Anita Markić, što nam je i sama i potvrdila.
– Kako je u tijeku prikupljanje podataka tijela javne vlasti te obrada i sistematizacija vlastitih podataka povjerenika u odnosu na 2023., još ne raspolažemo aktualnim podacima i ocjenom stanja u provedbi savjetovanja s javnošću za 2023. – poručila nam je povjerenica Markić.
Ako je vjerovati Uredu za zakonodavstvo, koji je uime Vlade provodio ta javna savjetovanja u proteklih nekoliko godina, najviše komentara na portalu e-Savjetovanja dobivaju zakonski i podzakonski prijedlozi čiji su stručni predlagatelji Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo zdravstva, kao i zakonski prijedlozi koji izazivaju velik interes javnosti, primjerice Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Naš je zaključak da broj aktivnog sudjelovanja pojedinaca raste i ako se zakonom reguliraju plaće neke skupine građana...
– U 2022. ukupno je na nacrte zakona, drugih propisa i akata pristiglo 23.069 komentara. Broj zaprimljenih komentara gotovo je jednak u odnosu na 2021., kad su zaprimljena 23.462 komentara. Od zaprimljenih komentara prihvaćeno ih je 3850, djelomično je prihvaćeno 2070 komentara, 7276 primljeno je na znanje, 7380 nije prihvaćeno, a na 2493 komentara nije odgovoreno, odnosno izvješća o provedbi savjetovanja nisu bila objavljena u trenutku izrade cjelovitog izvješća – stoji u odgovoru povjerenice Markić, koja navodi i to da je uočljiva i neujednačena razina kvalitete izvedbe savjetovanja, pogotovo u segmentu planiranja normativnih aktivnosti i rokova u kojima se savjetovanje provodi, kao i u kvaliteti objavljenih izvješća.
No, ne funckionira sve baš besprijekorno, što je veći broj primjedbi, pa čak i kada su argumentirane, one se ne prihvaćaju, a nerijetko se zakonska rješenja u javnu raspravu puštaju na vrlo kratko razdoblje, zašto ako smo otvoreni i transparentni, pita se zainteresirana javnost. Što još oni koji se u tu tematiku razumiju kažu, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.