Najviši koeficijenti u sustavu visokog obrazovanja, koje imaju sveučilišni rektori i prorektori, čini se, već dugo žuljaju ostale zaposlene u obrazovanju, pa i javnom sektoru. Proizlazi da ljudi na vrhu deset hrvatskih javnih sveučilišta primaju mjesečnu neto plaću između 4521 i 5030 eura. Pa što rade?
Početkom godine pozornost javnosti privukla je vijest o novim koeficijentima u sektoru obrazovanja i znanosti u sklopu velikog povećanja plaća državnim i javnim službenicima, koje je dio javnosti ocijenio predizbornim darom vladajućih. Među zaposlenima na sveučilištima najviši koeficijent – kako i priliči po hijerarhiji – dobili su u ožujku sveučilišni prorektori (6,42) i rektori (6,80).
Prema podacima koje je nedavno portal Srednja.hr dobio od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, neto plaća rektora na deset hrvatskih javnih sveučilištima kreće se između 4521 i 5030 eura. U dijelu sveučilišne javnosti postavilo se pitanje je li toliko povećanje koeficijenta opravdano s obzirom na obujam posla koji rektori rade. Što o tome misle i u čemu se sastoji posao rektora, upitali smo vodeće ljude četiriju najvećih hrvatskih sveučilišta: zagrebačkog, splitskog, riječkog i osječkog.
Velika odgovornost
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić ispričao se brojnim obvezama, a rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić nije se odazvao Liderovu upitu. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, zato je istaknuo da su u sustavu upravljanja javnim sveučilištima rektori na vrhu te hijerarhije.
– Predsjedaju sjednicama senata i donose, zajedno s članovima senata, kao prvi među jednakima, sve najvažnije odluke vezane uz rad javnih sveučilišta. Uloga rektora ne svodi se samo na proceduralne promocije sveučilišta, podizanje ugleda sveučilišta u zemlji i svijetu, znanstvenu, nastavnu i stručnu suradnju sa sveučilištima u svijetu, suradnju s jedinicama lokalne samouprave, institucijama kulture i umjetnosti ili gospodarstva. Rektori moraju biti, htjeli – ne htjeli, vrsni menadžeri koji odgovaraju za provedbu svih višemilijunskih infrastrukturnih projekata koji se provode na sveučilištu. Stoga imaju i veliku društvenu odgovornost, prema zajednici u kojoj sveučilište radi i u kojoj se razvija – naglašava Guberac.
Nisu najplaćeniji
U tom kontekstu, na pitanje kako komentira to što se u javnosti podignula bura zbog novih koeficijenata, rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija kaže da mnogi možda ne znaju da rektori i prorektori s tim koeficijentima nemaju najviša primanja u sustavu visokog obrazovanja iako je riječ o pozicijama s najviše obveza i odgovornosti na sveučilištima.
– Naime, drugi nastavnici ili znanstvenici u sustavu visokog obrazovanja mogu ostvarivati dodatne prihode angažmanima na drugim sveučilištima, uobičajenim kumulativnim radnim odnosom u kliničkim bolničkim centrima, u poslovnom sektoru ili na drugim položajima izvan sustava visokog obrazovanja, a rektori te mogućnosti nemaju. Rektori stoga nisu ni u prvih dvadeset prema primanjima na svojim sveučilištima, a i njihovi kolege na sveučilištima u Europskoj uniji u pravilu imaju mnogo viša primanja. U načelu smatram da koeficijenti trebaju pratiti složenost posla i odgovornost, pa bi možda bilo pravednije da koeficijent rektora također ovisi i o veličini i složenosti sveučilišta. Međutim, razumijem i podupirem sve napore, uključujući sindikalne, da se materijalni status svih zaposlenih u visokom obrazovanju popravi ili da se uvede pravedna distribucija – tvrdi Prijić Samaržija.
Postignuća u dva mandata
Velika odgovornost i menadžerske sposobnosti o kojima rektori govore trebaju rezultirati i nekim postignućima. Snježana Prijić Samaržija i Vlado Guberac na čelu su sveučilišta u Rijeci odnosno Osijeku od 2017. u dva mandata. Drugi mandat istječe im sljedeće godine. U prethodnih sedam godina na Sveučilištu u Osijeku pokrenuto je nekoliko novih sveučilišnih studijskih programa na prijediplomskoj, diplomskoj i integriranoj razini studija: Farmacija, Medicina na njemačkom jeziku, Digitalna poljoprivreda, Automobilsko računarstvo, Logopedija, Edukacijska rehabilitacija i Turizam, ističe Guberac.
– Od osamnaest sastavnica Sveučilišta šest je pokrenulo studijske programe na stranim jezicima (engleski i njemački jezik). U tom razdoblju utemeljili smo također tri nova fakulteta, oslanjajući se na vlastiti kadar koji smo imali, ne opterećujući državni proračun. To su Kineziološki fakultet, Fakultet turizma i ruralnog razvoja te Fakultet primijenjene matematike i informatike – tvrdi rektor.
Na osječkom sveučilištu studira ukupno više od šesnaest tisuća studenata. Na infrastrukturnom planu unutar sveučilišnoga kampusa sagrađena je nova zgrada studentskog doma, vrijedna 26 milijuna eura.
– Završili smo višegodišnji postupak javne nabave i postupak dobivanja izvedbenog i glavnog projekta za gradnju nove zgrade Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija, čija je ukupna vrijednost 60 milijuna eura, što je najveća kapitalna investicija u sveučilišnom kampusu. K tome je završeno reprojektiranje glavnog projekta zgrade Sveučilišne i gradske knjižnice unutar kampusa radi osiguranja sredstava (prema izračunu, potrebno je 20 milijuna eura) te njezine gradnje i opremanja – tvrdi Guberac.
Temeljeno na rezultatima
Snježana Prijić Samaržija svojim velikim postignućem smatra činjenicu da je riječko sveučilište jedino koje provodi načela programskog financiranja institucija temeljenog na rezultatima.
– Povećali smo ukupan iznos za financiranje znanosti i strateške prioritete, a sve su naše procedure financiranja projekata transparentne jer se sredstva dodjeljuju u sklopu poziva koji vrijedi jednako za sve. Osnovali smo Centar za podršku prijavama kompetitivnih projekata i povlačenju sredstava iz programa Europske unije. Nikad nismo imali više kompetitivnih projekata financiranih iz programa Europske unije namijenjenih unaprjeđenju kapaciteta, a iz kojih samo na rektoratu trenutačno financiramo više od trideset zaposlenika. Zahvaljujući nastojanjima da na svoja sveučilišta vratimo znanstvenike koji su otišli u inozemstvo ili privučemo međunarodne talente, na Sveučilište je došlo ili je u postupku povratka tridesetak mahom mladih znanstvenica i znanstvenika – naglašava rektorica Prijić Samaržija.
Usporedivi s europskim standardima
K tome su demokratizirane mnoge procedure, počevši od izbora rektora, gdje u predizborima glasuju članovi fakultetskih vijeća svih fakulteta. – Na kraju, sve je to dovelo do toga da je Sveučilište u Rijeci u mojim mandatima prepoznato u europskom prostoru visokog obrazovanja i znanosti. Načinom svojeg funkcioniranja danas je usporedivo s bilo kojim sveučilištem u Europskoj uniji. Članica smo uglednih saveza, mreža i koalicija u koje se ulazi samo ako dokazano imate rezultate i načine rada usklađene s europskim politikama – navodi Prijić Samaržija.
Jedan od pokazatelja uspješnosti sveučilišta jest i njihovo međunarodno rangiranje. Takvih je rang-lista desetak, a na ljestvici CWUR – Center for World University Rankings mjesto su za 2024. pronašla i sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Najbolje je plasirano Sveučilište u Zagrebu, na 508. mjestu, čime se svrstalo među 2,5 posto najboljih u svijetu. Snježana Prijić Samaržija ističe da se Sveučilište u Rijeci 2017. nalazilo samo na jednoj ljestvici, a danas ih je na više od deset, uključujući najprestižnije ljestvice Times Higher Educationa i QS-a.
– Najbolje smo pozicionirani na ljestvici Times Higher Education Impact koja mjeri utjecaj sveučilišta na temelju ciljeva održivog razvoja. Ondje smo već dvije uzastopne godine od 300. do 400. sveučilišta, što znači da smo bolji od 80 posto svjetskih sveučilišta koja su uopće ušla u rangiranje. Drugo za nas važno rangiranje jest ljestvica QS Emerging Europe & Central Asia, gdje smo na 108. mjestu među sveučilištima sličnog ekonomskog i političkog okružja. I ondje smo bolji od 80 posto sveučilišta iste kategorije. U pravilu smo i prema ostalim ljestvicama među pet do deset posto najboljih sveučilišta na svijetu, gdje je i sâm ulazak u rangiranje dokaz da ste se kvalificirali kao relevantno sveučilište – navodi Prijić Samaržija.
Nije sve u rangiranju
Međutim, riječka rektorica dodaje da su na Sveučilištu, i globalno, sve prisutnije dvojbe spram rangiranja kao pouzdanog pokazatelja kvalitete sveučilišta.
– Naime, snažni argumenti u pitanje dovode transparentnost i pouzdanost prikupljanja te interpretacije podataka ili, što je još upitnije, činjenicu da mjesto na rangiranjima raste s korištenjem plaćenih konzultativnih savjetovanja o strukturiranju podataka koje isporučuju voditelji rangiranja. Rangiranja su poglavito komercijalni pothvati kojima se upravlja javnim institucijama drukčijih svrha, pa je istupanje uglednog nizozemskog Sveučilišta u Utrechtu iz svih rangiranja za mene ne samo hrabar čin nego i važna poruka – navodi Prijić Samaržija.
O kvaliteti studija svjedoče i podaci o zapošljivosti koje sveučilišta prate. Vlado Guberac navodi da na Sveučilištu u Osijeku na godinu diplomira oko 3500 studenata.
– Zapošljivost naših studenata koji se odlučuju za STEM područja iznimno je visoka, ali izbor studijskih programa iz društvenih i humanističkih znanosti svjedoči o činjenici da se tijekom studiranja tom profilu studenata omogućava suvremeno obrazovanje, koje im otvara široku lepezu pri zapošljavanju – ističe Guberac.
Prema podacima za 2023., udio alumna Sveučilišta u Rijeci koji su se zaposlili u Primorsko-goranskoj županiji viši je od 90 posto.
– To su rezultati usporedivi s onima prestižnih europskih javnih sveučilišta – naglašava riječka rektorica.
S obzirom na šire društveno okružje u kojem žive i rade, rezultati hrvatskih sveučilišta teško i mogu biti bolji.