Prognoze o mogućoj recesiji, najprije u Americi, potom uobičajeno i u Europi, već se podulje valjaju raznim ekonomskim krugovima. Posebno se toga bojimo u EU koja se konkurencijski potpuno pogubila između Istoka i Zapada. Iako Hrvatskoj zasad sjajno ide, recesija u Europi (Njemačka je na njenom rubu već neko vrijeme, što se itekako osjeti na izvoznim narudžbama) nikako nas ne bi mogla zaobići, stoga se i ovdje računaju predznaci mogućeg usporavanja.
Tako je financijski konzultant Hrvoje Serdarušić još prije tjedan dana na svojem mrežnom profilu upozorio kako se događa inverzija krivulje prinosa koja je obično dobar pokazatelj nadolazeće recesije. Konkretno, ukazao je na to da američka 10-godišnja obveznica ima niži prinos od dvogodišnje, a povijest veli da recesija obično slijedi šest do 12 mjeseci nakon završetka te inverzije. - Osim ovog signala za recesiju postoji još jedan, Sahmino pravilo koje signalizira početak recesije kada tromjesečni pomični prosjek nacionalne stope nezaposlenosti poraste za 0,50 postotnih bodova ili više u odnosu na minimalnu vrijednost tromjesečnog prosjeka u posljednjih 12 mjeseci. Nalazimo se u mjesecu u kojem očekujemo rezanje referentnih kamatnih stopa FED-a i ECB-a. Hoće li to biti prekasno, hoće li biti recesije ili...? Što možemo zaključiti i mi u EU – zapitao se Serdarušić.
Što točno ‘poručuje‘ tržište? Krivulja prinosa linija je koja pokazuje prinose na obveznice jednake kvalitete, ali s različitim datumima dospijeća. Obično obveznice koje dospijevaju u kraćem roku imaju niži prinos od onih koje dospijevaju kasnije, što se naziva normalnom krivuljom prinosa. Kako su detaljno pojasnili u Intercapital Asset Managementu još prije dvije godine, krivulja je normalna kada su investitori optimistični i očekuju daljnji gospodarski rast i inflaciju, jer ulagatelji u državne obveznice tipično očekuju veće povrate kada posuđuju svoja sredstva na dulji rok. U travnju 2022. svjedočili smo inverziji krivulje prinosa na američke obveznice, prvoj nakon 2019. godine. No, što stvarno podrazumijeva invertirana krivulja i zašto je uvriježeno mišljenje kako je upravo ta inverzija krivulje prinosa najava recesije?
Naime, obzirom da se inverzna krivulja iz travnja 2022. vrlo brzo vratila u normalu nije sasvim jasno možemo li ovu inverziju smatrati samo kratkotrajnim signalom te očekivati novu inverziju u budućnosti. Inverzija krivulje prinosa zaista začuđujuće dobro predviđa recesije u američkom gospodarstvu. Postavlja se pitanje zašto? Radi se o tome da se krivulja prinosa računa na temelju razlike kamatnih stopa između dugoročnih i kratkoročnih kamatnih stopa na državne obveznice. Logično bi bilo za očekivati da dugoročnije obveznice nose višu kamatu od kratkoročnih i veću vremena upravo to je slučaj, kao što u bankama oročenje štednje na duži rok u pravilu donosi višu kamatu od kratkoročnog oročenja.
Nešto se valja iza brda
No, ponekad dođe do naizgled paradoksalne situacije u kojoj kod obveznica kratkoročne obveznice nose višu kamatu od dugoročnih. Iz toga se može zaključiti da investitori u obveznice ne ponašaju "normalno", a budući da na tržištu obveznica prevladavaju ozbiljni, racionalni, institucionalni investitori, takva neobična situacija ukazuje na to da nešto nije u redu sa gospodarstvom. Ti problemi koje za vrijeme inverzije krivulje prinosa predosjećaju ili predviđaju ulagači u obveznice najčešće u roku godine dana isplivaju na površinu i uzrokuju recesiju.
Upravo smo sada u takvoj situaciji. U cijelom zapadnom svijetu smo godinama imali iznimno veliku inflaciju i nagli rast kamatnih stopa. U SAD-u sada dolazi i do rasta stope nezaposlenosti. Ne treba biti ekonomski genije da bismo došli do zaključka da će to prije ili kasnije uzrokovati određene probleme. Stoga, po svemu sudeći, vrijeme će vjerojatno pokazati da će inverzija krivulje prinosa i ovoga puta uspješno predvidjeti recesiju.Sahmino pravilo na sličan način kroz povećanje stope nazaposlenosti predviđa skorašnji početak nove recesije, jer povećana nezaposlanost je jedna od glavnih karakteristika recesije.
Ponašanje centralnih banaka također ukazuje da situacija u gospodarstvu nije bajna. Naime, europska i britanska centralna banka su već počele spuštati referentne kamatne stope, a ovaj tjedan to će učiniti i američke Federalne rezerve. Budući da centralne banke nikada ne donose ishitrene odluke, činjenica da spuštaju kamatne stope iako inflacija još uvijek nije do kraja pobijeđena ukazuje na to da vrlo brzo dolazi do ekonomskih problema, ili u prijevodu, recesije.
Ponašanje investitora na ostalim financijskim tržištima također odaje dojam da se nešto iza brda valja. Već mjesecima jačaju švicarski franak i japanski jen, a cijena zlata iz dana u dan doseže nove rekordne vrijednosti. Dakle, investitori prebacuju kapital u sigurna utočišta. Ako se prognoze o dolasku recesije pokažu točnima, može se očekivati da će cijene dionica naglo pasti, a cijena zlata dodatno porasti.