Na Međunarodni javni natječaj za šibenski projekt Batižele, nije pristigla ni jedna obvezujuća ponuda. Potencijalni investitor, Eagle Hills Waterfront Investment LLC., koji je prošao prvu fazu natječaja, povukao se iz postupka te nije dostavio obvezujuću ponudu, a povlačenje je obrazložio rigidnošću općih uvjeta natječajnog postupka.
Podsjetimo, projektom Batižele želi se provesti urbana regeneracija oko 25 hekatara zemljišta bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), a projekt uključuje stambenu i maloprodajnu komponentu, turističke i javne sadržaje. Unatoč ovom neuspjehu, iz grada Šibenika su priopćenjem poručili da ne odustaju od kriterija koje su postavili i uvrstili u dokumentaciju natječajnog postupka.
Direktorica društva Batižele Nina Kursar podsjetila je da je Poziv za iskaz interesa, u svrhu odabira razvojnog partnera za Projekt „Urbana regeneracija zemljišta u Šibeniku – Projekt Batižele“ bio podijeljen u dvije faze. U pretkvalifikacijskoj fazi zaprimljene su dvije ponude potencijalnih investitora - Konzorcija SoReal & društva Vacon d.o.o. i Eagle Hills Waterfront Investment LLC.
Tijekom ocjene zaprimljenih iskaza investitora, utvrđeno je da je samo potencijalni investitor Eagle Hills udovoljio propisanim kriterijima te time postao kvalificirani kandidat.
- Tijekom druge faze intenzivno su od strane investitora postavljani upiti, a na njihov zahtjev dva puta je produžavan rok za predaju obvezujuću ponude. Danas, umjesto zaprimanja obvezujuće ponude, zaprimili smo dopis Eagle Hillsa u kojem navode rigoroznost natječajnih uvjeta kao razlog odustajanja od postupka - kazala je Kursar.
Projekt Batižele još je jedan u nizu brownfield projekata koji ne uspijeva pronaći investitora, a zašto je to tako, upitali smo Branka Bogunovića, suvlasnika konzultantske tvrtke HDC (Hotel & Destination Consulting).
- Povijest dosadašnjih brownfield natječaja, primjerice Brijuni rivijera i Muzila, pokazali su na žalost da nije lako pronaći ‘velikog bijelog slona‘, odnosno investitora koji će samostalno preuzeti odgovornost za tako velika područja, ispuniti kriterije koji se pred njih postavljaju i koji su stoga idealan partner za javnom sektoru za privođenje velikih javnih površina svrsi. Bez obzira na realnu atraktivnost naše obale, ispostavlja se da nema puno investitora koji su spremni na takva ulaganja. Osim toga, brojne druge zemlje, primjerice u ovom trenutku Albanija, imaju niže inpute i širokogrudniji su prema investitorima. S druge strane, investitori koji ulaze s tako visokim kapitalom su prilično nemilosrdni u postavljanju svojih uvjeta – kazao je Bogunović.
Prema njegovim riječima, teško je očekivati da domaći investitori, primjerice Valamar i Adris, zakorače u ovakve projekte iz cijelog niza razloga. Prvenstveno, riječ je o vertikalno integriranim hotelskim kompanijama koje ne ulažu u ovakav nekretninski miks, a već imaju jako veliki development pipeline, odnosno projekata u razvoju za narednih 20 godina.
- Volio bih da se pokaže drugačije, ali na žalost, čini mi se da dosadašnji pristup brownfieldim projektima neće uroditi plodom. Kako bi bili uspješniji u traženju investitora za ovakve investicije, tako velike lokacije ćemo morati vjerojatno rješavati u dijelovima, kroz faznu gradnju ili rascjepkavanje na više manjih. Naravno, dosadašnji pristup je za javnu upravu daleko jednostavniji, no, kao što sam rekao, nema puno investitora koji su spremi na ovakve projekte, a oni koji imaju tako veliki kapital, žele diktirati uvjete. Volio bih da projekt Batižele uspije i da se pronađe investitor koji će razviti to područje. Vidjet ćemo hoće li grad Šibenik sada malo ublažiti propozicije natječaja ili krenuti u intenzivniji marketing kako bi pronašao investitora – kazao je Bogunović.