Kina se suočava s carinama od 104 posto pa u dodatnoj spirali carinskog nasilja ne može puno izgubiti
Na carinski rat koji je cijelom svijetu objavila trenutna američka administracija, čak 60 država – prema tvrdnjama Washingtona - odgovorilo je prijedlogom o dogovoru. Među njima je i Europska unija koja je Trumpu ponudila ukidanje carina po modelu ‘nula za nulu‘. Istovjetni prijedlog došao je iz Vijetnama, sve važnijeg azijskog proizvodnog središta gdje svoju robu proizvodi dio američkih kompanija, poput Nikea.
Međutim, vrlo brzo su shvatili kako pomirljivi ton ne prolazi kod ovakve američke administracije. Trump i njegovi ekonomski savjetnici, poput Petera Navarra, odbili su europski i vijetnamski prijedlog, poručivši kako carine nisu jedini problem, već i – porez na dodanu vrijednost kojeg sada smatraju trgovinskom preprekom. Određen broj ekonomista smatra kako se s američkom administracijom treba odnositi u rukavicama, pokušati ponuditi rješenje koje će zadovoljiti Ameriku i da ne treba posezati za uobičajenim sredstvom koji primjenjuju države u međusobnim odnosima – na udarac se uzvraća istom mjerom.
Greška nad greškama
Baš takav pristup primjenjuje jedina ekonomska sila koja može konkurirati SAD-u na globalnom planu, a to je Kina. Možda baš zbog svoje veličine i važnosti, oštar kineski stav mogao bi uroditi upravo onime što priželjkuje ‘miroljubiva‘ skupina država koja želi izbjeći dodatnu eskalaciju trgovinskog rata. Nakon što američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak zaprijetio Kini da će im udariti dodatnu carinu od 50 posto ako u roku od 24 sata ne odustanu od mjera odmazde, ministarstvo trgovine Kine izjavilo je da se ‘odlučno protivi‘ toj prijetnji te je obećalo poduzeti protumjere kako bi zaštitilo vlastita prava i interese.
Na to je Trump odlučio brutalno odgovoriti povećanjem sveukupne carinske stope na kineski uvoz u SAD na čak 104 posto. Kako će odgovoriti Peking ostaje za vidjeti. Podsjetimo, na američke ‘recipročne‘ carine od 34 posto Kina je vrlo brzo odgovorila istom mjerom – 34 posto carine svu američku robu koja dolazi u tu zemlju koju će početi naplaćivati 10. svibnja.
- Američka prijetnja eskalacijom carina na Kinu je greška nad greškama - navodi se u izjavi, prema izvješću CNBC-a. - Kina to nikada neće prihvatiti. Ako SAD ustraje na svome, Kina će se boriti do kraja – tvrdnju ministarstva trgovine kasnije je na konferenciji za novinare ponovio i Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova. Carine na sve američke proizvode uslijedile su nakon dva prethodna kruga carina od 10 do 15 posto, koje su ciljale uglavnom poljoprivredne i energetske proizvode uvezene iz SAD-a. No, Peking je uveo i ograničenja izvoza ključnih rijetkih elemenata, zabranio je izvoz proizvoda dvojne namjene za 12 američkih subjekata, uglavnom u obrambenoj i zrakoplovnoj industriji, te stavio još 11 američkih tvrtki na svoj ‘popis nepouzdanih subjekata‘. Konkretno, to za njih znači šira ograničenja u poslovanju u Kini.
Američke carine od 34 posto na uvezenu kinesku robu dodane su na namete od 20 posto uvedene u veljači, što je podiglo ukupno carinsko opterećenje kineskog uvoza u SAD na 54 posto, a s najnovijih 50 posto penje se na čak 104 posto. Za prethodnu trgovinsku prepreku od u bani Morgan Stanley su izračunali da bi mogla umanjiti vrijednost kineskog gospodarstva za 1,5 do dva postotna boda ove godine. U takvim okolnostima, Kina u dodatnoj spirali carinskog nasilja ne može puno izgubiti. – S obzirom da se Kina već suočava s više od 60 posto carinskog opterećenja, stvarno nije važno hoće li dodatne carine porasti za 50 ili 500 posto - rekao je za CNBC Tianchen Xu, viši ekonomist u Economist Intelligence Unit, sugerirajući da je Peking spreman za potpuni trgovinski rat s SAD-om. Prema njegovom sudu, Kina je u defenzivi, ali u osnovi dvije strane testiraju granice jedna druge.
Heterogena skupina
Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na sveučilištu Libertas, smatra kako ova ideja nije bez utemeljenja, posebno u kontekstu moguće implozije unutar kruga Trumpovih suradnika kad se dio njih suoči s konkretnim posljedicama ovakve politike. – To je skup iznimno heterogenih ljudi koji su međusobno suprotstavljeni, ne samo ekonomski već i ideološki – ističe Brkić, podsjetivši na izjave Stevea Bannona o Elonu Musku.
Kako rizici intenzivnog trgovinskog rata između SAD-a i Kine rastu, vlada u Pekingu bi mogla posegnuti za daljnjim protumjerama, poput zaustavljanja kupnje američkih poljoprivrednih proizvoda, izjednačavanja američkih carina i daljnjeg proširenja kontrole izvoza metala i minerala, dodao je Xu. Analitičari ugledne konzultantske tvrtke Eurasia Gropu smatraju kako će kineski odgovor vjerojatno potaknuti daljnje runde carina iz SAD-a u Trumpovom nastojanju da obeshrabri slične poteze od drugih trgovinskih partnera. Pri tome naglašavaju kako ‘neki Trumpovi dužnosnici ovo vide kao jedinstvenu priliku za udvostručenje pritiska na Kinu u nastojanju da ubrzaju razdvajanje komercijalnih veza između dva najveća svjetska gospodarstva‘.
Komentirajući kineski ‘tvrdi‘ pristup, Luka Brkić komentira da nije racionalno odgovarati na carine ako ih promatramo kao prilično ‘tupi‘ instrument. – Ako je tako, zašto onda odgovarati na ekonomski neefikasnu politiku, zašto uništavati svoje gospodarstvo ako carine uništavaju gospodarstvo onoga tko ih uvodi – naglašava Brkić. Međutim, politički nije oportuno predati se bez borbe jer odgovora mora biti. No, odgovor istom mjerom u povijesti ekonomskih odnosa pokazalo se kao politika koja nije učinkovita – tvrdi Brkić. Europska unija također je važan trgovinski partner SAD-a kao i Kina, a Brkić smatra da bi europski odgovor morao biti sofisticiraniji i usmjereniji, ciljajući prije svega američke tehnološke kompanije kroz njihov drugačiji nepovoljniji) regulatorni i porezni tretman.
Veliki signal
– Ja i dalje ne vidim racionalno objašnjenje Trumpove politike, a posebno mi je čudno što američka akademska zajednica uopće ne reagira – ustvrdio je Brkić. Kina je u utorak izvukla još jedan instrument iz svog arsenala. Narodna banka postavila središnju tečaj za juan na 7,2038 prema dolaru, najslabiju razinu od rujna 2023. godine.
Slabljenje juana je ‘veliki signal‘, rekao je Robin Brooks, viši istraživač u Brookings Institutu za CNBC-jev Squawk Box Asia. Na ovaj način Peking pristojno poručuje da je Washington otišao predaleko i da je Kina spremna i za veće stvari ako se nastavi ovakva Trumpova politika.