Domaći poduzetnici iz godine u godinu gube bitku sa svjetskim krupnim kapitalom. Još su 2020. držali kakav-takav neriješeni rezultat: na listi sustava i samostalnih kompanija koje ostvaruju više od milijardu kuna prihoda bilo je 37 stranih kompanija i isto toliko domaćih (od kojih devet u vlasništvu države i Grada Zagreba). Na novoj listi stranci upravljaju natpolovičnom većinom, čak 51 tvrtkom, država (i Zagreb) imaju osam, a domaći poduzetnici 36. Pritom su prihodi tvrtki u stranom vlasništvu na listi milijardera, ponajprije zahvaljujući velikom rastu Enne, ostali na 49 posto udjela, što je i malo manje nego prethodne godine. No teško je vjerovati da će tako ostati.
Zbog toga svaki plasman domaćeg privatnog poduzetnika na listu treba posebno vrednovati. Pritom treba napomenuti da na ovoj listi nismo uzeli u obzir kompanije u vlasništvu države (HEP) i Zagreba (Zagrebački holding), kao niti sustave koji, premda u većinskom domaćem vlasništvu, imaju raspršenu vlasničku strukturu (Adris, Končar, Podravka i Medika).
Među poduzetnicima koje se može poistovjetiti s njihovim kompanijama svakako je vodeći Pavao Vujnovac. Njegova Energia naturalis najveća je kompanija u Hrvatskoj. Prihode u 2021. konsolidirala je na 37 milijardi kuna, što je rast od vrtoglavih 231 posto. I to nije sve! Riječ je, prije svega, o Vujnovčevu osobnom udjelu u Fortenovi (30-ak posto), u Pevexu je najveći dioničar (36,62 posto), vlasnički kontrolira i Luku Ploče…
Na pristojnoj razlici od 17 milijardi kuna slijedi ga Branko Roglić. Njegov Orbico rastao je skromnije od energetičara, pa i od Fortenove, koja je jača za Mercator. Kompanija je rasla u skladu s konzervativnom politikom svog vlasnika, ali i tih 15 posto rasta dovelo ga je prvi puta preko 20 milijardi kuna prihoda. Za razliku od Orbica, Infobip – u vlasništvu braće Silvija i Roberta Kutića te Izabela Jelenića u fazi je ubrzanog razvoja, i 70-ak posto prošlogodišnjeg rasta prihoda platio je rekordnim gubitkom, kojeg je učetverostručio na više od milijardu kuna.
Na listi slijede Emil Tedeschi (Atlantic), Mile Ćurković (Plodine) i Dubravko Grgić (Koncern Agram), koji su uglavnom na sličnim pozicijama kao i prošle godine. Slična ocjena vrijedi i za Stipu Matića, ali njegov portfelj je sve raznovrsniji, i promatrali smo ga u širem kontekstu.
On je, naime, posebno konsolidirao grupaciju M SAN (2,7 milijardi kuna prihoda), a posebno King ICT (821 milijun kuna). Osim toga, vlasnički i upravljački kontrolira i eKupi, tvrtku koja stoji iza istoimene internetske trgovine, a posljednjih godina znatno je iskoračio i u poljoprivredu. Njegova Agro Invest grupa s PP-om Orahovica, PPK-om Valpovo i sedam tvrtki u BiH došla je nadomak pola milijarde kuna prihoda. Sve u svemu, Matićeve tvrtke prošle su godine ostvarile više od 4,5 milijardi kuna prihoda i on je danas sa svojim poslovnim aktivnostima na sedmom mjestu, među najvećim domaćim poduzetnicima.
Žito Marka Pipunića povećalo je prihode za 26 posto, ali uz gotovo trostruko veću dobit, koja je prvi put prešla milijardu kuna. Odmah do njega je Tomislav Mamić, koji je sa svojim Tommyjem možda posljednji put među deset najvećih domaćih poduzetnika; ako je vjerovati nepotvrđenim informacijama da je međunarodni investicijski fond CVC već proveo ‘due dillingence‘, da je dogovoren i cijena – ne manja od 2,5 milijarde kuna – i da je sve još samo stvar tehnikalija. No, tu treba biti oprezan, jer je prodaja Tommyja ‘trajni prezent‘ hrvatske poslovne scene.
Top deset najvećih domaćih poduzetnika zatvaraju vlasnice Vindije, koja zauzima 30. poziciju na listi najvećih sustava i tvrtki. Udovica Dragutina Drka Božena Drk ne sudjeluje u upravljanju, ali ima većinski paket od 59,84 posto), a kćeri Tamara Drk-Vojnović i Dubravka Drk-Mravlinčić imaju po 11,97 posto udjela i sudjeluju u upravljanju. One su i jedine žene koje kontroliraju jednu od deset najvećih domaćih sustava i tvrtki.
Ekskluzivnu listu kluba milijardera sa 95 najvećih sustava i samostalnih tvrtki ekskluzivno donosimo u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera
Sutra: Koje državne ustanove ostvaruju više od milijarde kuna prihoda