Rezultati pokazuju značajne razlike u poreznim stopama, ovisno o državi, obiteljskom statusu i broju primanja u kućanstvu
Euronews Business analizirao je koliki udio poreza na dohodak plaćaju zaposlenici u Europi, koristeći podatke Eurostata za 2023. godinu. Istraživanje obuhvaća sve države članice EU, tri zemlje EFTA-e (Island, Norveška, Švicarska) i jednu kandidatkinju za članstvo u EU (Crna Gora). Rezultati pokazuju značajne razlike u poreznim stopama, ovisno o državi, obiteljskom statusu i broju primanja u kućanstvu.
Samci bez djece: Danska najviše oporezuje, Cipar najmanje
U 2023. godini, samac bez djece u EU imao je prosječnu godišnju bruto plaću od 41.004 eura, od čega je 7.075 eura otišlo na poreze. To znači da je 17,3 posto bruto plaće završilo u državnoj blagajni. Međutim, situacija se znatno razlikuje od zemlje do zemlje.
Danska vodi s udjelom poreza od čak 36 posto, što je daleko iznad EU prosjeka. Slično visoke stope zabilježene su u Islandu (26,7%) i Belgiji (25,5%).
Na suprotnoj strani nalazi se Cipar, gdje porezi čine samo 3,2 posto bruto plaće. Niže stope zabilježene su i u Poljskoj (5,7%), Rumunjskoj (7%) i Bugarskoj (8,6%). Od najvećih europskih ekonomija, samo Italija (22,1%) premašuje EU prosjek. Njemačka je na 17 posto, Francuska na 16,2 posto, a Španjolska na 15,6 posto.
Iako Hrvatska nije uključena u ove podatke Eurostata, prema neovisnim izračunima, porez na dohodak (ne uključujući doprinose) za prosječnu plaću čini 15-18 posto bruto iznosa, što je blizu EU prosjeka od 17,3 posto, dok za plaće iznad 50.400 eura udio raste na 30 posto. Inače, prema Državnom zavodu za statistiku, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2023. iznosila je 1584 eura.
Švicarska: Niski porezi zahvaljujući lokalnoj konkurenciji
Švicarska je poseban slučaj. Unatoč najvišim prosječnim bruto primanjima u Europi (105.105 eura), porezni udio iznosi samo 12,2 posto. Prema riječima Alexa Mengdena iz Tax Foundation, ključni je faktor intenzivna porezna konkurencija između kantona i općina.
- Ovo omogućuje pojedincima i poduzećima da biraju najpovoljnije kombinacije poreznih stopa - ističe Mengden.
Parovi bez djece: slične stope kao kod samaca
Prosječni europski par bez djece, s dva zaposlena člana, zarađuje 81.732 eura bruto godišnje, uz porezni udio od 17,1 posto (14.000 eura). Raspon je gotovo identičan kao kod samaca: od 3,3 posto na Cipru do 35,5 posto u Danskoj.
Obitelji s djecom: negativni porezi u nekim zemljama
Kod obitelji s djecom, porezno opterećenje značajno opada. Primjerice, par s dvoje djece i jednim primanjem u EU plaća samo 8,1 posto poreza. Međutim, neke zemlje idu korak dalje. Slovačka, Češka, Poljska i Njemačka primjenjuju negativne porezne stope za obitelji s djecom. To znači da država ne samo da ne naplaćuje porez, već obitelji dobiva i povrat. U Slovačkoj, primjerice, porezni povrat iznosi 2.381 eura, uz dodatnu obiteljsku naknadu od 1.440 eura. Danska i dalje ima najviše stope (32,3%), ali je razlika u odnosu na druge zemlje manja nego kod samaca. Nakon Danske tu su Island (21,2%) i Finska (17,8%). Hrvatska nema sustav negativnog poreza kao Slovačka ili Češka, ali postoje dodatne naknade za djecu poput doplataka kao i porezne olakšice po djetetu.
Kada se priča o porezima, Danska predvodi u svim kategorijama, s udjelom poreza preko 30 posto. Također, Nordijske zemlje (Danska, Island, Finska) i Belgija redovito su među državama najvišim stopama poreza. Istočna Europa (Slovačka, Poljska, Češka) i Južna Europa nude najveće olakšice za obitelji, čak i s negativnim porezima.
Iako visoki porezi u Sjevernoj Europi idu uz razvijene socijalne sustave, zemlje poput Švicarske pokazuju da konkurencija i decentralizacija mogu smanjiti opterećenje. S druge strane, niže stope u Istočnoj Europi često prate ekonomske razlike unutar EU.