Euronews Business analizirao je koliko prosječna osoba u Europi zadrži od svoje bruto plaće kroz četiri scenarija, uzimajući u obzir bračni status i broj djece. Ovo pitanje ima složene odgovore koji ovise o različitim čimbenicima, poput toga jeste li u braku ili ne te imate li djecu. Naravno, presudna je i visina primanja jer su porezne stope u mnogim zemljama progresivne. Ipak, na temelju godišnjih podataka Eurostata može se steći okvirna slika omjera neto i bruto primanja za različite scenarije.
Neto primanja dobivaju se tako da se od bruto primanja oduzmu doprinosi za socijalno osiguranje i porez na dohodak, dok se u slučaju obitelji s djecom dodaju obiteljski dodaci. Eurostatov podatkovni skup iz 2023. godine obuhvaća sve države članice EU-a, tri zemlje članice EFTA-e i jednu zemlju kandidatkinju za EU.
Ovdje je fokus na omjere, a ne na konkretne iznose.
1. scenarij: Samac bez djece
Prvi scenarij analizira samca bez djece koji zarađuje 100 posto prosječne plaće. Među 31 europskom zemljom uključenom u analizu, omjer godišnjih neto i bruto primanja značajno varira, od 60,1 posto u Belgiji do 85,9 posto na Cipru dok prosjek EU-a iznosi 68,8 posto.
Osim Cipra, zaposlenici u Švicarskoj (81,4%), Estoniji (81,1%) i Češkoj (80%) zadržavaju najmanje četiri petine svojih bruto plaća.
Alex Mengden, analitičar globalne politike u Tax Foundationu, rekao je za Euronews Business da je glavni čimbenik koji održava visok omjer neto i bruto zarade u Švicarskoj intenzivna lokalna porezna konkurencija između kantona i općina.
S druge strane, Belgija, Litva, Njemačka, Rumunjska i Danska imaju omjere ispod 65 posto.
Što se tiče vodećih ekonomija EU-a, Španjolska se ističe kao najpovoljnija za samce bez djece jer tamo samci zadržavaju 77,9 posto bruto primanja, što je više nego u Francuskoj gdje zadržavaju 72,5 posto i Italije (72,3%).
Konkretni iznosi
Godišnje neto plaće unutar EU-a variraju od 9.355 eura u Bugarskoj do 49.035 eura u Luksemburgu, dok prosjek Unije iznosi 28.217 eura. Bruto godišnja plaća u EU-u prosječno iznosi 41.004 eura, što rezultira razlikom od 12.787 eura između bruto i neto primanja.
Uključivanjem EFTA zemalja i kandidatkinja za EU, Švicarska prednjači s neto godišnjom plaćom od 85.582 eura, dok je Turska na dnu s 8.968 eura.
Prema podacima koje je za Hrvatsku objavio Euronews Business, prosječna godišnja bruto plaća samca iznosi 17.714 eura, dok neto godišnja iznosi 12.330 eura.
2. scenarij: Dvije zaposlene osobe bez djece
Omjer godišnjih neto i bruto primanja za par bez djece vrlo je sličan onom za samca, uz minimalne razlike. Primjerice, dvočlano kućanstvo bez djece u EU-u zadržava 56.359 eura od ukupnog bruto iznosa od 81.732 eura, što čini omjer od 69 posto.
3. scenarij: Jedna zaposlena osoba u paru s dvoje djece
Omjeri primanja za parove s djecom znatno se povećavaju u odnosu na kućanstva bez djece, bez obzira na to radi li se o jednom ili dva primatelja plaće. Omjeri se kreću od 70,4 posto u Rumunjskoj do čak 109,3 posto u Slovačkoj, dok prosjek EU-a iznosi 82,7 posto. Nordijske zemlje – Norveška, Danska i Finska – nalaze se među pet zemalja s najnižim omjerima, sve ispod 76 posto.
Primjera radi, u EU, jedna zaposlena osoba u paru s dvoje djece ima neto godišnja primanja od 33.940 eura na bruto plaću od 41.043 eura.
Za usporedbu, samac bez djece ima neto primanja od 28.217 eura.
U Slovačkoj (109,3%) i Češkoj (102,3%) godišnje neto plaće premašuju bruto plaće para s jednim primateljem i dvoje djece. Primjerice, u Slovačkoj je bruto plaća iznosila 16.835 eura, a neto 18.399 eura, što je rezultiralo viškom od 1.564 eura. Ova razlika prvenstveno je posljedica primjene ‘negativnog poreza na dohodak‘, koji nudi dodatnu financijsku potporu i naglašava politike usmjerene na obitelj.
Zašto obitelji s djecom zadržavaju više od plaće
Razlika od 5.723 eura u neto primanjima proizlazi iz dva ključna faktora. Prvi je da obitelj dobiva 1.846 eura u obiteljskim dodacima, a drugi da takva obitelj plaća 3.764 eura manje poreza na dohodak. Međutim, ovakva financijska podrška nije dostupna u svim zemljama. Primjerice, Turska ne pruža obiteljske dodatke niti porezne olakšice, što rezultira gotovo identičnim omjerima za sve scenarije.
4. scenarij: Dvije zaposlene osobe u paru s dvoje djece
Za ovaj scenarij, omjeri se kreću od 65,7 posto bruto primanja u Belgiji do 89,5 posto u Slovačkoj, dok prosjek EU-a iznosi 73,8 posto. Primjera radi, par s dvoje djece u EU-u zadržava 60.332 eura neto primanja na ukupni bruto iznos od 81.732 eura. Omjeri su obično nešto viši u odnosu na kućanstva bez djece, s iznimkama poput Islanda i Turske, gdje nema razlike.
Iz navedenoga se može zaključiti da obitelji s djecom generalno imaju povoljnije omjere neto i bruto primanja, osobito one s jednim zaposlenim roditeljem dok parovi bez djece imaju slične omjere kao samci, dok su oni za samce bez djece najmanji.
- Ovi rezultati odražavaju našu analizu poreznog opterećenja rada u Europi, s ključnom razlikom što se u ovoj analizi uzimaju u obzir samo doprinosi radnika, dok porezno opterećenje uključuje i doprinose poslodavaca - izjavio je Alex Mengden.