Nakon nekoliko prilično kaotičnih godina koje su pogodile sve sektore, pa tako i turizam, koji je najveću štetu globalno pretrpio zbog ograničenja kretanja, prošle se godine situacija vratila na uzlaznu putanju. Međutim, da situacija ne bi postala dosadna i predvidljiva, turistički sektor ove se godine mora izboriti s inflacijom, ekonomskom neizvjesnosti i sveprisutnim nedostatkom radne snage.
Zato je jedno od pitanja koje se nameće: kako preživjeti? Odgovor na njega jednostavniji je u teoriji nego u praksi, ali mogao bi se svesti na praćenje trendova i investiranje. Mnogo se toga promijenilo u turizmu u posljednje vrijeme. Tehnologija i klimatske promjene postaju sve važniji segment za turističke objekte, mijenja se komunikacija s gostima, a prave investicije nikad nisu bile važnije. Svima koji se bave turizmom i žele ostati konkurentni zasigurno nije jednostavno jer popis trendova na koje trebaju svratiti pozornost nije jednostavan.
Tehnologija posvuda
Pa koje trendove onda treba imati na umu? U BlueRock Consultingu (BRC) navode da ih se najjednostavnije može strukturirati u tri skupine: digitalizacija i tehnologija, iskustva te održivost. Budući da je tehnologija ušla u sve sfere naših života, a digitalizacija svakodnevno mijenja poslovanje svih sektora, bilo je očekivano da će zahvatiti i turizam. Upravo zato pametna turistička odredišta postaju jedan od novih trendova u turizmu. Kod njih je tipična integracija napredne tehnologije, uvida temeljenih na podacima i inovativnih rješenja kako bi se stvorilo bolje iskustvo za turiste i osiguralo efikasnije upravljanje odredištem.
Neki su od dobrih primjera Amsterdam i Kopenhagen, navode iz BRC-a. Amsterdam, primjerice, primjenjuje pristupe temeljene na podacima i inovativne tehnologije za rješavanje izazova kao što su prenapučenost, upravljanje prometom i održivost, a Kopenhagen prikuplja podatke u stvarnom vremenu i upotrebljava tehnologije pametnoga grada za praćenje protoka posjetitelja, optimizaciju raspodjele resursa te poboljšanje urbane infrastrukture. Osim toga, sve veća prisutnost tehnologije očituje se i na primjeru ‘nepostojećih recepcija‘, kojih je u stranim državama sve više. Posebno nakon pandemije, gosti sve više cijene objekte u kojima ne moraju fizički kontaktirati s domaćinima pa moderni objekti zamjenjuju aktivnosti recepcije digitalnim rješenjima, navodi Cloudbeds.com.
Poželjna hiperpersonalizacija
Iako su standardi i očekivanja promijenjeni, vrijedi spomenuti i da su prošli dani kad su gosti tražili hotel samo da bi prespavali. Oni danas ipak žele smještaj koji odgovara iskustvu koje su zamislili. A s obzirom na to da ono uključuje ukupan doživljaj boravka na nekome mjestu, iskustva ostaju jedan od temeljnih stupova turizma.
– Danas je razvoj i upravljanje iskustvima važnije nego ikada i osnova je za diferencijaciju, privlačenje i zadržavanje gostiju. Zato se kao trend ističe razvoj ciljanih i nišnih turističkih proizvoda temeljenih na iskustvima prilagođenih specifičnim interesima kao što su gastronomija, wellness, avanturistički ili kulturni turizam, pružajući jedinstvena i nezaboravna iskustva – navode iz BRC-a.
Dio toga je i hiperpersonalizacija, kako je nazivaju na internetskoj stranici Hospitality Insights. Naime, kao dio pozitivnog iskustva u turističkim objektima gosti sve više žele biti prepoznati i tretirani kao pojedinci te imati personalizirani pristup.
Kombinirana putovanja
Kad su u pitanju trendovi specifični za hotelijerstvo, BRC kao jedan od njih navodi hibridne prostore, odnosno hotele.
– Riječ je o multifunkcionalnima prostorima koji služe za različite svrhe i zadovoljavaju različite potrebe gostiju kombinirajući različite elemente ugostiteljstva i često se protežu izvan tradicionalnih hotelskih usluga. Hibridni prostori nastoje pružiti fleksibilnije, dinamičnije i društvenije okružje omogućujući hotelima da se prilagode promjenjivim preferencijama potrošača i optimiraju dostupan prostor – objašnjavaju iz BRC-a.
Sve je to važno jer pruža potpuno iskustvo gostima bez obzira na razlog zbog kojeg putuju, a zanimljivo je i da je sve više onih koji odlaze na tzv. kombinirana putovanja, koja podrazumijevaju širok spektar gostiju, zbog čega objekti moraju zadovoljiti različite pogodnosti smještaja. Da ovo ne bi bilo samo nagađanje, glavni komercijalni direktor American Airlinesa Vasu Raja otkrio je da je u rujnu 2022. gotovo pola prihoda došlo od kombiniranih putovanja, a ove godine očekuje se rast, navodi Cloudbeds.com.
Primjeri dobre prakse
Baš kao i u ostalim sektorima, trend održivosti hara i turizmom. Suvremeni potrošači postaju osjetljivi na neodgovorno poslovanje pa se turizam morao okrenuti društvenoj odgovornosti i održivosti. U tom je smislu, navode iz BRC-a, važno istaknuti nekoliko segmenata. Prije svega, održivost u turizmu podrazumijeva upravljanje overturizmom, odnosno rješavanje izazova prekomjernog turizma upravljanjem broja posjetitelja, širenjem turizma na cijelu godinu i reklamiranjem alternativnih odredišta i iskustava kako bi se smanjio pritisak na popularna mjesta.
Primjeri dobre prakse u tom segmentu su Venecija, koja je uvela turistički porez, ili Barcelona, koja je razvila strategiju održivog turizma koja uključuje redistribuciju turističke aktivnosti po cijelom gradu i reklamiranje manje poznatih atrakcija, navode iz BRC-a. Slično tomu, i iz Ministarstvo turizma i sporta navode da je Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine i u Hrvatskoj cilj investicijama postići ravnomjerniji regionalni turistički razvoj koji će osim jadranske Hrvatske, u kojoj naglasak mora biti u prvom redu na podizanju kvalitete, a ne kvantitete, uključiti i veće aktiviranje manje turistički razvijenih područja.
Osim toga, važan je segment održivosti u turizmu društvena zajednica. Iako bismo inspiraciju za društveno orijentiranu praksu voljeli naći i bliže domu, iz BRC-a kao primjer navode selo Mae Kampong u Tajlandu koje je prihvatilo turizam temeljen na zajednici pa nudi smještaj u domaćinstvima, lokalne aktivnosti i radionice, omogućujući posjetiteljima da dožive lokalnu kulturu, okoliš i tradicije. Zajednica ima izravnu korist od turističkih prihoda jer se oni ulažu u razvoj sela i zaštitu okoliša.
Ulaganja u unaprjeđenje
No, naravno, najočitiji je segment održivo upravljanje odredištima. Ljudi su sve svjesniji greenwashinga i inzistiraju na praksama koje ne štete okolišu. Primjerice, Palau, mala otočna država u Tihom oceanu, uvela je tzv. zalog Palaua (Palau Pledge), obvezu prema održivoj praksi koju posjetitelji moraju potpisati pri dolasku. Zalog se stavlja u putovnicu posjetitelja i služi im kao podsjetnik da budu svjesni svog utjecaja na okoliš tijekom boravka.
Održivost i stvaranje kvalitete ispred kvantitete sve je važniji dio i kad je riječ o investicijama u turizam u Hrvatskoj. Iz Ministarstva turizma i sporta navode da bi upravo one trebale biti osnova za postizanje ravnoteže i temelj razvoja održivog turizma. Stoga je sve je veća orijentacija na smještaj visoke dodane vrijednosti, a u spomenutoj Strategiji naglašena je i važnost ulaganja u unaprjeđenje kvalitete smještajnih kapaciteta koji pridonose cjelogodišnjem poslovanju te osiguravaju kvalitetna i sigurna radna mjesta.
Orijentirana u tom smjeru, Valamar Riviera prošle je godine investirala u Valamar Amicor Green Resort, koji slijedi najviše standarde zelene gradnje i održivosti, te renovirala nekoliko hotela. Ukupno je 2022. realizirala investicija u vrijednosti od 66 milijuna eura, a ove godine planira uložiti 58 milijuna eura. U tvrtki navode da planiraju do 2025. uložiti 50 milijuna eura u odredišta i društveni učinak u svrhu unaprjeđenja zajednica u kojima posluju i jačanja položaja Hrvatske kao prepoznatljiva turističkog odredišta. Dodaju i da nastavljaju provoditi ciljeve koji uključuju postizanje ugljične neutralnosti u prvom i drugom opsegu, zapošljavanje i zadržavanje dosad najvećeg broja domaćih zaposlenika, ulaganja u razvoj odredišta te visok udio domaće proizvodnje i lokalnih proizvoda u segmentu hrane i pića.
Stranci dolaze
Općenito kad su u pitanju investicije za ovu godinu na temelju podataka prikupljenih u sklopu pripreme provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, iz Ministarstva navode da se od ukupne vrijednosti projekata prijavljenih u bazu najviše prijavljenih za ovu godinu odnosio na hotele (njih 50 posto), kampove (13 posto) i ostale objekte za smještaj (6,57 posto) te objekte sportsko-rekreacijske namjene (7,14 posto), a unutar kategorije ‘Ostalo‘ bili su uglavnom pojedinačni projekti kao što su gastroturistički, zatim vinski restorani, degustacijski odnosno prezentacijski centri, tematski parkovi i slični (23,21 posto).
Na javne pozive u sklopu NPOO-a koji su zatvoreni 1. ožujka 2023., ukupno vrijedne 289,3 milijuna eura, pristiglo je 468 projekata. Kad su posrijedi strana ulaganja, prema HNB-ovim podacima, u prva tri kvartala 2022. godine ona su iznosila 15,8 milijuna eura, što je u manje od godinu dana povećanje od 2,6 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, zbog ulaska u eurozonu i Schengen u Ministarstvu očekuju da će porasti i zanimanje za ulaganja u hrvatski turizam.
Surađivala Željka Laslavić