‘;
Ovu godinu obilježilo je i podizanje hrvatskoga kreditnog rejtinga na razinu A. Rezultat je to svih naših ekonomskih postignuća, ali i potvrda ispravnog smjera naših najvažnijih javnih politika
Godina opreznog optimizma zasigurno je pravi naziv za ono što možemo očekivati u 2025. Trendovi na globalnoj razini upućuju na to da se unatoč geopolitičkim napetostima i rizicima globalno gospodarstvo pokazalo otpornim te se nakon rasta gospodarske aktivnosti od 3,5 posto 2023. očekuje nastavak rasta po stopi od 3,4 posto 2024. i 2025. godine.
Očekuje se i ubrzavanje rasta svjetske trgovine zbog povoljnijih ekonomskih uvjeta uz istodobno snižavanje kamatnih stopa nakon razdoblja intenzivnog rasta radi suzbijanja inflacije. Pozitivan trend pokazuje i gospodarstvo Europske unije, koje nakon duljeg razdoblja stagnacije ponovno bilježi skroman rast, što je svakako bitno i za Hrvatsku s obzirom na strukturu trgovinske razmjene. Međutim, dugotrajna agresija Rusije na Ukrajinu i intenziviranje sukoba na Bliskom istoku povećavaju geopolitičke rizike, a daljnje jačanje protekcionističkih mjera trgovinskih partnera moglo bi poremetiti globalnu trgovinu, što bi negativno utjecalo na izrazito otvoreno gospodarstvo EU-a. Uza sve to mnoge države, poglavito one u EU-u, i dalje se suočavaju s rastućim fiskalnim pritiscima zbog visokih razina duga i povećanja rashoda povezanih s izazovima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i obrane.
U takvim okolnostima možemo biti izrazito zadovoljni stanjem hrvatskoga gospodarstva. Hrvatska je na samom vrhu u EU-u po stopi rasta gospodarstva. Zajedno s Ciprom, čije bi gospodarstvo također trebalo rasti za 3,6 posto, na drugome smo mjestu iza Malte, koja bi trebala ostvariti rast od pet posto. U 2025. očekujemo nastavak gospodarskog rasta po stopi od 3,2 posto.
Tri dimenzije proračuna
Posebno moramo biti ponosni na to što će Hrvatska prvi put u povijesti zadovoljiti kriterije iz Maastrichta (deficit na razini opće države prema metodologiji ESA ispod tri posto i javni dug ispod 60 posto BDP-a). Konkretno, deficit opće države iznosit će 2,1 posto BDP-a, a udio javnog duga u BDP-u do kraja godine trebao bi biti 57,4 posto.
Uzimajući u obzir kretanja ključnih makroekonomskih pokazatelja, predložili smo i državni proračun – najvažniji politički dokument svake vlade. Njime se prikazuju najvažniji ciljevi države u fiskalnoj godini, a uz to služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje te kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava. U tom smislu proračun za 2025. pomno je osmišljen i uključuje tri ključne dimenzije: prvo, povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, jačanje kupovne moći i kvalitetniji život građana; drugo, veću konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka s razvijenijim članicama EU-a; treće, mjere demografske i stambene politike.
Rast rashoda u 2025. povezan je sa strateškim pristupom ulaganju u reforme i investicije koje bi u srednjem odnosno dugom roku trebale pridonijeti otpornosti i jačanju potencijalnog rasta hrvatskoga gospodarstva. S druge strane, rashodi ostaju u prihvatljivim granicama, a od 2026. intenzivirat će se fiskalna konsolidacija, što je vidljivo u projiciranim manjkovima opće države, i to u iznosu od 1,9 posto BDP-a 2026., 1,8 posto BDP-a 2027. te 1,5 posto BDP-a 2028. godine.
Dodatno, od 2025. do 2028. javni dug nastavit će se smanjivati u prosjeku za jedan postotni bod na godinu te će dosegnuti 53,3 posto BDP-a 2028. godine. Dakle, nastavljamo odgovorno upravljati javnim financijama osiguravajući istodobno pretpostavke za kvalitetniji život građana, veću konkurentnost i razvoj našega gospodarstva te adresirajući goruće izazove poput demografije.
Građani su jasno pokazali svoje povjerenje u javne financije hrvatske države ulaganjem u državne vrijednosnice. Izdanjima narodnih obveznica i trezorskih zapisa u godinu i pol dana mobilizirano je više od šest milijardi eura štednje građana, a udio malih ulagača u javnom dugu došao je na otprilike 10 posto. Razvijeno tržište kapitala svakako pridonosi ubrzanom ekonomskom rastu i integraciji prije svega u europske ekonomske tokove, a zatim i u globalne.
Tržište rada obilježavaju iznimno povoljna očekivanja zbog snažne dinamike gospodarske aktivnosti u uvjetima neravnoteže između ponude i potražnje za radom u svim glavnim djelatnostima, uz prevladavajuće pozitivne migracijske trendove.
Inflacija bi u 2025. trebala dodatno blago usporiti na 2,7 posto, prije svega kao posljedica ublažavanja doprinosa temeljne inflacije kretanju indeksa potrošačkih cijena, koja će tomu, ipak, i dalje davati najveći doprinos.
Povijesni iskorak s rejtingom
U idućim godinama nastavit će se snažan investicijski ciklus i provedba strukturnih reformi s pomoću europskih sredstava. Samo u sklopu Plana oporavka i otpornosti Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 10,04 milijarde eura, od čega se 5,8 milijardi eura odnosi na nepovratna sredstva, a 4,2 milijarde eura na zajmove, za provedbu 157 ulaganja i 78 reformi. S pravom možemo biti ponosni na to što je Hrvatska najuspješnija država EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti.
Nastavljamo s daljnjim poreznim rasterećivanjem gospodarstva i građana te povećavanjem pravednosti poreznog sustava. Novom poreznom reformom unaprijedit ćemo sustav oporezivanja nekretnina, promijeniti visinu poreznog opterećenja dohotka od kratkoročnog najma, dodatno rasteretiti oporezivanje rada, poticati povratak hrvatskih državljana i ujednačiti visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve dionike na tržištu rada. Također, uvođenjem Središnjeg registra stanovništva moći ćemo preciznije i pravednije provoditi mjere socijalne politike, a građane osloboditi nepotrebnih administrativnih formalnosti.
Ovu godinu svakako je obilježilo i podizanje hrvatskoga kreditnog rejtinga na razinu A svih triju ključnih svjetskih rejtinških agencija. Rezultat je to svih naših ekonomskih postignuća, ali i potvrda ispravnog smjera naših najvažnijih javnih politika. Tako smo već sada ispunili jedan od ciljeva iz Vladina programa u ovome mandatu i napravili povijesni iskorak koji će zasigurno potaknuti daljnja ulaganja u Hrvatsku te pridonijeti boljem poslovanju naših gospodarstvenika i kvalitetnijem životu naših građana.
Ovaj tekst dio je našeg specijala Poslovna 2025. u sklopu tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.